ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
HNK MOSTAR

brat magaraac

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru nastavlja s online emitiranjem svojih predstava. Na Svjetski dan kazališta, 27. ožujka 2020., emitiranje je započelo kazališnom uspješnicom „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ i nastavljeno nagrađivanom predstavom „Gnijezdo“. Publika je očito dobro prihvatila projekt jer je „Hamlet“ imao oko 3.000 gledanja, a „Gnijezdo“ preko 1.300.

U Velikom tjednu, preko svoga Youtube kanala , Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru emitirat će snimke dvije predstave „Brat magarac“ i „Didak – svjetlost iz Hercegovine“.

„Bratom magarcem“ sveti je Franjo nazvao svoje tijelo na kojemu je putovao do sestre Smrti. Lik svetog Franje jest glava ovog scenskog tijela, ali se on pokreće u ritmu ansambla, kao „braća“ pauci i „sestre“ ptice. Mostarski, bolje reći hercegovački „Brat magarac“, u režiji Lawrencea Kiirua, izbjegao je zamku kazališne vjersko-didaktičke pouke. Uronjen u formu etno mjuzikla, s koreografskim elementima koji zbog svoje zaigranosti i vizualne sugestivnosti često natkriljuju cjelokupni verbalni narativ, a samim tim glazbu, ples i pokret čine estetskim trojstvom neodvojivim od ovog scenskog rituala, uspio je ozbiljnost neskrivenog moraliteta pretvoriti u blagdan scenske razigranosti.

„Brat magarac“, čiji je autor istaknuti hrvatski glumac i redatelj Rene Medvešek, praizveden je prije dvadeset godina u Zagrebačkom kazalištu mladih, gdje je kao predstava polučio ogroman uspjeh, o kojemu je nepodijeljeno svjedočilo zanimanje publike i kritike.

Snimak će biti dostupan od ponedjeljka, 6. travnja, do četvrtka, 9. travnja.

Od Velikog petka, 10. travnja, do Uskrsnog ponedjeljka, 13. travnja, kroz dokumentarno-glazbeni pastoral „Didak – svjetlost iz Hercegovine“ prisjetit ćemo se fra Didaka Buntića, hercegovačkog velikana, koji je krajem Prvog svjetskog rata u Slavoniji i Srijemu osigurao prihvat za 17.000 djece. Ovaj znameniti franjevac obilježio je razdoblje kada je cijeloj Hercegovini bilo izuzetno teško.

„Vodio je računa da u Slavoniji pravoslavna djeca idu u pravoslavne obitelji kako ne bi imala problema u svom daljnjem vjerskom odgoju. Tražio je da muslimanska djeca ostanu zajedno te se zalagao da im se ne daje vjerski zabranjena hrana. Osnivao im je mjesne škole, odnosno mektebe jer u Slavoniji nije bilo džamija. U tome i jeste njegova stvarna veličina. On jeste bio i prosvjetitelj i graditelj, a po mnogim razmišljanjima i revolucionar, ali je život posvetio nadasve hercegovačkom puku kojemu je služio do kraja života“, kaže Robert Pehar koji sudjeluje u ovom pastoralu o fra Didaku.

Autor teksta je fra Šimun Šito Ćorić, a pastoral je režirao Ivan Leo Lemo. Koproducent ovog projekta je HKUD „Didak“ iz župe Gradnići./HMS/

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2020 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17