U Križićima su nekad živjeli i pravoslavci iz Bočnja, današnjeg Brotnja
Ono što sebi zacrtaju ekolozi okupljeni u Udrugu "Eko srce Gromiljak" to se i ostvari, kad tad. Nakon što su kraju priveli borbu za očuvanje čistog okoliša, odnosno spriječili puštanje u pogon asfaltne baze u Gromiljaku koja je prijetila onečišćenju ovog dijela općine Kiseljak, gromiljački ekolozi na čelu s Mirjanom Barbić, predsjednicom Udruge, uspješno su priveli kraju još jedan projekt. Očistili su i uredili staro pravoslavno groblje u Križićima, starom i napuštenom naselju nadomak Gromiljaka. Akcija čišćenja groblja od korova i niskog raslinja u koje je bilo zaraslo, trajala je 20-ak dana.
"Statut naše Udruge, pored brige za okoliš, nalaže nam i očuvanje kulturne baštine i starih spomenika. Nakon 80 i više godina, odlučili smo za čišćenje i uređenje pravoslavnog groblja u Križićima. Cilj nam je otrgnuti zaboravu jedan kulturni spomenik za kojeg mnogi u ovom kraju nisu ni znali jer ljudi ovdje više nema, posljednji stanovnici Križića otišli su početkom 70-ih godina prošlog stoljeća", kaže Mirjana Barbić, predsjednica Udruge "Eko srce Gromiljak", koja je akciju i pokrenula, a pored volontera Udruge pomoglo je i Federalno ministarstvo za izbjegle i raseljene osobe koje je osiguralo dio potrebnih sredstava za uređenje groblja.
Da je groblje u Križićima puno više od zapuštenog posljednjeg počivališta nekolicine mještana Križića potvrđuje 73 godišnji Branko Biletić, umirovljenik iz Gromiljaka koji je dosta vremena potrošio istražujući povijest ovog mjesta. Prema saznanjima do kojih je došao, u Križićima su uglavnom živjeli pravoslavci, oko 20-ak obitelji, zbog čega se selo najprije zvalo Krstijan. Tek dolaskom Hrvata, selo dobija naziv Križići. Biletić svoja saznanja temelji na pisanim tragovima o selu, među kojima je i popis iz 1604 godine.
"Selo je postojalo prije dolaska Osmanlija na ove prostore i jedno je od najstarijih na ovom području. U vrijeme dok je ovim prostorima harala kuga, negdje između 1785.-1788. godine većina stanovništva je pomrla. Kasnije doseljavaju Hrvati i Srbi iz Hercegovine. Među njima su bili i doseljenici iz Bočnja, sadašnjeg Brotnja te Mostarskog blata. Postoji i biljka broć, vjerovatno je po tome Brotnjo u Hercegovini dobilo ime, a s njome se bojilo sukno", ispričao nam je Biletić.
Po saznanjima do kojih je došao ovaj Gromiljačanin, zaljubljenik u povijest svojega kraja, U Križićima su nekad postojali vinogradi jer Gromiljak je kamenit kraj, a po gromilama kamena dobio je i ime. Vinograde su iskrčile Osmanlije te na njihovu mjestu zasadili pšenicu. Iz Križića posljednji stanovnici iseljavaju 70-ih godina prošlog stoljeća, a iako ljudi više nema, nadgrobni spomenici s natpisima iz 1804. i 1888. godine nijemi su svjedoci starosti groblja i povijesnog značaja Križića.
Groblje su ovih dana posjetili i posvetili, odnosno osveštali dvojica pravoslavnih sveštenika od kojih je jedan jerej Marko Jakovljević, odnedavno drugi parok Blažujski.
"Došli smo ovdje da učimo pomen na ovom groblju. Zahvaljujemo Mirjani Barbić što je pokrenula ovu akciju. Očekujemo da ćemo ispred crkvene opštine Blažujske i drugih ljudi pokušati da se u što kraćem periodu ovo groblje ogradi i da se ima kao neko spomen obilježje. Datira iz 19. stoljeća i samim tim predstavlja jedan kulturološki spomenik", kazao je jerej Marko Jakovljević.
Akcija uređenja starog pravoslavnog groblja u Križićima koju je započela Udruga Eko srce Gromiljak po svemu sudeći nastavlja se, a ovaj povijesni lokalitet već sad je otrgnut zaboravu i spašen od potpunog uništenja i nestanka.
(artinfo.ba/ap)
