Godine 1681. godine trojica braće Antun, Pavle i Jakov Branković, Hrvati iz Sarajeva, otkupili su od tadašnjih turskih muslimanskih vlasnika Getsemanski vrt. Otada ovo sveto mjesto pripada Katoličkoj Crkvi, te kršćanima općenito, a oni ga posjećuju sa najvećom pobožnosti i ljubavi.

To mjesto je povjereno na čuvanje bosanskim i hercegovačkim franjevcima.

Ta trojica Hrvata katolika rasprodali su sve što su imali u Bosni i Hercegovini, te tim novcem kupili sveto mjesto u kojem se Gospodin Isus krvavim znojem znojio prije nego što je prozborio: "Oče, neka bude volja tvoja". To je značilo njegovu spremnost prinijeti sebe kao žrtvu pomirnicu za spas čovjeka što je i učinio.

Njima u čast svečano je otkrivena spomen ploča na ulazu u Getsemanski vrt, gdje će je vidjeti svi koji hodočaste na ovo mjesto. Na ploči je napisan tekst na tri jezika – latinskom, hrvatskom i engleskom: "Hrvati Pavao, Antun i Jakov, kršćani iz Sarajeva, vitezovi Svetog groba Jeruzalemskog, godine Gospodnje 1681. kupiše Getsemanski vrt i darovaše ga franjevcima."

Na kraju, kao zanimljivost spomenimo da, iako nije poznato kada su prvi Hrvati počeli hodočastiti u Svetu zemlju, zna se da je jedan od najranijih hodočasnika bio sveti Nikola Tavelić u XIV. stoljeću. Slijedio ga je fra Bonifacije iz Dubrovnika, kustod Franjevačke kustodije Svete zemlje, koji je sredinom XVI. stoljeća dao obnoviti Baziliku Isusova groba. Veći broj hodočasnika iz Bosne primjećuje se u XVII. stoljeću, a među njima su i braća Brankovići.

A imena braće Branković, Hrvata iz današnjeg Sarajeva, od sada ostaju trajno zapisana uz Crkvu svih naroda koju su gradile sve kršćanske nacije svijeta prije punih 90 godina. Naime, u Getesemnaskom vrtu sagrađena je Bazilika svih naroda, kako je službeno ime crkve sagrađene na mjestu Isusova agonije – muke i smrtnog znoja.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba