Marko Džoić, student Fakulteta prirodoslovno – matematičkih i odgojnih znanosti izabran je za predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru. U intervjuu za Dnevnik.ba, Džoić govori o promjenama koje kao novoizabrani predsjednik Zbora planira provesti, što misli o aktivizmu studenata te uvjetima i cijenama studiranja na Sveučilištu u Mostaru.

Razgovarala: Monika Mlakić, Dnevnik.ba

Izabrani ste za predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru. Što Vas je motiviralo za kandidaturu?

U Studentskom zboru Sveučilišta u Mostaru sam nešto više od godinu dana, te sam kroz taj period na razne načine sudjelovao i pomogao u radu XVI. saziva Predsjedništva Studentskog zbora. Kroz taj period iznio sam mnogo prijedloga, dio njih je usvojen, dio ne, a s druge strane kroz komunikaciju sa studentima uvidio sam da velika većina studenata ima negativan stav prema Studentskom zboru. Studenti su imali argumente koje je bilo teško osporiti što me motiviralo da pokušam nešto promijeniti. Najveći motiv mi je želja za promjenama, te velika podrška studenata na FPMOZ-u.

Što su, prema Vašem mišljenju, prednosti a što mane studiranja na Sveučilištu u Mostaru?

Najveća prednost je prelijepi grad Mostar u kojem svaki student može ispuniti svoje slobodno vrijeme na kvalitetan način. Na Sveučilištu imamo deset fakulteta i jednu akademiju, te uvjeti studiranja variraju od fakulteta do fakulteta. Pojedini smjerovi imaju jako kvalitetan plan i program, te potrebnu opremu koja pomaže studentima da budu rame uz rame europskim kolegama. Ne bih volio izdvajati neki studij, no činjenica jeste da postoje studiji gdje studenti nemaju osnovnu opremu za rad. Još jedna bitna činjenica jeste da smo svjedoci napretka iz godine u godinu. Nadam se da će uz pomoć Republike Hrvatske i Europskih fondova brzo doći modernizacija svih studijskih programa koje Sveučilište nudi.

Kako gledate na odnos cijene studiranja na Sveučilištu u Mostaru i dobijenog znanja?

Nažalost, situacija u BiH nije idealna i za dosta mladih ljudi studiranje nije moguće zbog financijskih problema. Smatram da bi studiranje trebalo biti omogućeno svima koji žele usvajati nova znanja, a posebno odličnim učenicima. Znanje koje prenose profesori Sveučilišta je vrlo dobro, ali uvijek postoji težnja da bude još bolje te da postane odlično, no i to je faktor koji varira od profesora do profesora. Do prije nekoliko godina veliki problem je bio nedostatak prakse, no s otvaranjem nekoliko firmi poput NSofta ili Intere, svi studenti željni prakse su dobili priliku pokrenuti vlastiti projekt i tako steći potrebno iskustvo. Također velik broj studenata i kroz Studentski zbor stekne praksu, poput predavanja na tečajevima.

Hoćete li se zalagati za smanjenje cijena studiranja?

Ne mogu obećati da će se nešto smanjiti, no mogu obećati da neću dopustiti da se u sljedećoj akademskoj godini povisi cijena studiranja. Živimo u takvoj državi gdje se u većini slučajeva najmanje prioriteta stavlja u ulaganje u mlade ljude i obrazovanje, pa tako imamo maćehinski odnos države prema visokoškolskim ustanovama što rezultira borbom vodstva svakog fakulteta za normalno funkcioniranje. Svakako da ću se zalagati za smanjenje svih troškova na Sveučilištu, te da ćemo pokušati pronaći način da potvrdnice na svim fakultetima budu besplatne ili eventualno 1KM.

S kojim ste se Vi problemima susretali tijekom dosadašnjeg studiranja i na koji način će se to odraziti na Vaš rad kao predsjednika Zbora?

Godinu dana sam vodio Studentski zbor Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti i obavio sam brojne sastanke sa studentima gdje sam se upoznao s problemima s kojima se susreću. Većina su rješivi problemi koji se kroz desetak dana uspješno riješe. Ali ono što nikoga ne može ostaviti ravnodušnim su situacije kada studenti zbog raznih nesretnih slučajeva u obitelji izgube financijsku podršku, te se nađu pred zidom i moraju napustiti fakultet. Na svu sreću uprave fakulteta imaju razumijevanja za sve studente koji se nađu u teškoj materijalnoj situaciji, te ih oslobode od plaćanja školarine ili im ponude način na koji bi oni sami svojim radom mogli odraditi svoju školarinu. No želja mi je da svaki student koji bi se našao u sličnim problemima podršku traži upravo od Studentskog zbora koji je dužan kao najviše tijelo studenata pružiti sve svoje snage i omogućiti nastavak školovanja.

U više navrata ste istaknuli kako slijede promjene za Studentski zbor. Što Vi, zajedno sa svojim zamjenikom Slavenom Ivančićem, kao novoizabrani predsjednik želite promijeniti u radu najvišeg tijela Sveučilišta?

U planu i programu kolege Slavena Ivančića i mene navedeno je 16 točaka po kojim ćemo nastojati raditi. Najveći naglasak je na dvije stvari, a to je veća transparentnost i uključivanje više studenata u sam rad Studentskog zbora. Studentski zbor vratit ćemo studentima jer on njima pripada, a u sam rad uključit ćemo što veći broj studenata sa svih fakulteta. Na narednoj sjednici bit će predstavljen plan i program rada XVII. saziva Predsjedništva Studentskog zbora, kao i proračun za sljedeću godinu na potpuno otvoren i transparentan način iz kojeg će biti vidljivo da želimo jedinstveni Studentski zbor, kao i bolju organizaciju i rad. Dokaz promjene će biti i smanjenje naknade predsjedniku i zamjeniku predsjednika s čime ćemo pokazati da smo došli tu nešto promijeniti, te da smo spremni početi smanjivati nepotrebne troškove.

Na koji način planirate animirati studente i približiti ih radu Zbora? Smatrate li da su studenti zadovoljni i upoznati radom ovog tijela?

Studenti nisu dovoljno upoznati sa radom Zbora i to istodobno povlači za sobom negativnu sliku. Cilj je pronaći studente koji su voljni organizirati nešto što vole. Osobno poznajem dosta studenata koji vole npr. košarku i njihova molba je da se cijela organizacija prepusti njima, te ne žele nikakvu naknadu. Kolege sa FPMOZ-a su pokrenuli besplatni tečaj programiranja, također bez ikakve naknade. To je primjer kojeg trebaju slijediti svi studenti, trebaju raditi ono što vole, ono čime se bave i organizirati nešto za sve svoje kolege. Studentski zbor će svačiji rad i trud prepoznati, te pravedno nagraditi. Naš zajednički cilj je da se svaki student na ovom Sveučilištu najprije izgradi kao osoba, a potom da kroz ponuđene aktivnosti, sudjelovanja i organizaciju stekne radno iskustvo koje će mu biti od značaja pri završetku studija.

Dnevnik.ba