Nakon pet godina gradnje, Hrvati su dobili svoju kapelu u Svetoj zemlji. Kapela hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama kod Betlehema svečano je blagoslovljena prije nekoliko dana, a svečanosti su nazočili brojni Hrvati iz cijeloga svijeta.
Unutarnje uređenje kapele djelo je akademskog kipara Ilije Skočibušića iz Tomislavgrada, koji je po povratku iz Svete zemlje za Dnevnik RTV Herceg-Bosne govorio o ovom značajnom projektu.
"Ovo je bio poseban doživljaj, prvi put sam mogao biti tamo bez obveza, opustiti se i uživati u onome što sam uradio. Obišao sam ponovno sveta mjesta bez stresa i umora, tako da nam je bilo jako lijepo," rekao je Skočibušić u razgovoru s novinarkom Majom Šimić.
Objasnio je kako se projekt odnosi na uređenje hrvatske kapele u sklopu kompleksa od šest kapela koje su izgrađene kako bi franjevci Kustodije Svete zemlje mogli služiti mise božićnim hodočasnicima. Hrvatska kapela je najveća i središnja među njima, a do realizacije je došlo zahvaljujući inicijativi fra Tomislava Glavnika.
"Ovo je značajno za Hrvate i hrvatske hodočasnike jer sada imaju nešto svoje u Svetoj zemlji, mali prostor koji osjećamo kao svoj. Važno je i za Hrvatsku kao državu i za Hrvate kao narod da su prisutni u svijetu i da imaju određene točke prepoznatljivosti. Sveta zemlja ima veliku važnost za katolike, a prisutnost Hrvata tamo nije novost – od ranije znamo za dar bosanskih Hrvata franjevcima u Maslinskom vrtu, kao i za prisutnost hrvatskih franjevaca i salezijanaca," istaknuo je kipar Skočibušić.
Suradnja s fra Tomislavom Glavnikom, kaže, dogodila se spontano.
"Isprva nisam očekivao da će se to zaista dogoditi, ali franjevcima u Kustodiji se ideja svidjela i prihvatili su je. Projekt je uspješno realiziran," rekao je Skočibušić.
Govoreći o ranijim radovima, izdvojio je projekte koji su mu posebno ostali u sjećanju.
"Uvijek se rado sjetim početaka u Masnoj Luci i suradnje s fra Petrom Krasićem. Tu su i Karmel svetog Ilije na Buškom jezeru, rad na Humcu s fra Darijom Dodigom te suradnja s pokojnim don Ljubom u Kruševu. Bilo je puno projekata, svaki je imao svoju posebnost," zaključio je.
artinfo.ba
