Ako vam je težak stijeg čestitosti, utaknite ga u zemlju gdje počivaju naše kosti-mi ćemo ga držati, tekst je Božidara Prosenjaka koji se često koristi na temu hrvatskih branitelja. Između ostalih mjesta gdje je ovaj citat uklesan je i kenotaf oltara crkve Svete Mati Slobode u Zagrebu.
Riječ je o zavjetnoj crkvi napravljenoj u spomen svim poginulima u Domovinskom ratu koja osim emocionalne, nematerijalne ima i ogromnu arhitektonsku i umjetničku vrijednost no nekako često u javnom diskursu ostane zapostavljena.
Međutim, Udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Županije Središnja Bosna tijekom protekloga vikenda organizirala je hodočašće u Mariju Bistricu tijekom kojega je posjetila i Zagreb te spomenutu crkvu.
Naime, članice Upravnog odbora ove Udruge iskoristile su protekli vikend jer je milosni kip Majke Božje Fatimske predstavljen u Mariji Bistrici. ovu jedinstvenu priliku su naravno iskoristile za molitvu i duhovnu okrjepu mada ih se većinu ipak više dojmila zavjetna crkva u Župi Duha Svetoga na Jarunu.
Premda je ova stanica trebala biti tek usputna, putnice je na kraju upravo ona najviše dojmila. Naime, zamisao o izgradnji zavjetne crkve posvećene Majci Božjoj "Sveta Mati Slobode" niknula je u jeku Domovinskog rata. Smisao je svetišta gajiti vjeru hrvatskoga puka u zagovor Blažene Djevice Marije te očuvati od povijesnog zaborava ime svakoga hrvatskog branitelja koji je darovao svoj život za Domovinu. Ideju o uzgradnji crkve dao je don Petar Šimić. On je liturgijski i funkcionalno osmislio prostor i vodio cjelokupnu izgradnju. Crkva je izgrađena po nacrtu arhitekta Nikole Bašića dok je ime odabrao kardinal Franjo Kuharić. Zaštitni znak svetišta predstavlja potresan prizor "Pieta". Predstavlja ga hrvatska žena iz puka koja na skutima drži svoga umirućeg sina, hrvatskog branitelja s krunicom oko vrata. Iz rane mu kaplje krv koja na tlu tvori hrvatski grb.
Prostor zavjetne crkve od 1 200 m2 podijejen je u tri dijela: crkvena lađa, kapela i kenotaf. Oltarni reljef, vitraji, orgulje, mozaici, samo su dio prekrasnog arhitektonskog uređenja crkve dok je mnogim vjernicima pak najznačajniji kenotaf, odnosno prazan grob koji se nalazi iza oltara. U njemu je ispisana jedinstvena spomen knjiga sa imenima poginulih branitelja uklesana u stijene kenotafa. Svaki je branitelj predstavljen imenom, inicijalom očeva imena, prezimenom, godinom rođenja i pogibije. Tako kenotaf čuva od zaborava spomen na svakog branitelja, točnije njih 15 840, uključujući i pripadnike HVO-a iz Bosne i Hercegovine.
Pronaći imena svojih supruga, očeva, braće, za članice Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Županije Središnja Bosna pored svakodnevne boli koju godinama nose značilo je i ponos te podsjetnik da njihova žrtva nije bila uzaludna, ali ni zaboravljena.
{jlex}picasa:114258804164824292576/6342749202378384385{/jlex}
im|artinfo.ba
