FENA Alma Zukanović, Foto: Hazim Aljović
Depandans Muzeja Sarajeva - Despića kuća je, nakon obnove i restauracije koja je trajala godinu dana, konačno otvorena na pravoslavno božićno jutro.
Ulaz u tu muzej-kuću, koja prikazuje kulturu stanovanja bogate trgovačke srpske pravoslavne obitelji Despić, besplatan je danas za sve posjetitelje.
Direktorica Javne ustanove Muzej Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč kazala je da su cijelu godinu vrijedno radili te da je inicijativu pokrenuo Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-povijesnih spomenika Sarajevo.
- Sanirali smo cijeli objekt, restaurirali podove, zatim smo okrečili gornji i donji kat, uradili smo konzervatorsko-restauratorske radove na stilskom namještaju, ali i preparatorske radove na svim tekstilima ovdje u kući - kazala je.
Također je naglasila da su osvježili izgled cijele kuće te da su retuširali stalnu postavku koju je uradila etnologinja Ljiljana Beljkašić Hadžidedić.
Zahvaljujući njenim instrukcijama, podacima o načinu na koji je živjela obitelji Despić, dodala je, dobili su dovoljan broj informacija da restauriraju kuću.
- Despića kuća je simbol građanske kulture Sarajeva, kulture življenja visokog sloja, imućnog građanskog sloja, srpsko-pravoslavne obitelji Despić i u ovom divnom trenutku, na božićno jutro poklanjamo ovaj divni objekt građanima Sarajeva – kazala je.
Direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturnog, povijesnog, prirodnog naslijeđa Sarajevo Boris Trapara kazao je da Despića kuća predstavlja reprezentativan primjer razvoja arhitekture od osmanskog i austro-ugarskog perioda, gdje se mogu vidjeti različiti stilovi razvoja arhitekture u Sarajevu.
Dodao je da je druga faza projekta obnova fasade za koju je i izrađen projekat, a koja će biti realizirana u 2025. godini.
Despića kuću, čiji je najstariji dio izgrađen još u 17. stoljeću, poklonio je gradu Sarajevu krajem 60-tih godina prošlog stoljeća Pero Despić.
Ovaj potomak ugledne sarajevske srpske obitelji želio je da se u Despića kući, danas depandansu Muzeja Sarajeva, postavi izložba posvećena temi stanovanja stare srpske obitelji, te se na taj način očuva sjećanje na obitelj Despić koja je ostavila velikog traga u jednoj epohi postojanja Sarajeva.
Despići, koji su veliko bogatstvo stekli kao zanatlije i trgovci, predstavljali su elitu Sarajeva krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
U primaćoj sobi Despića kuće organizirana su i izvođenja prvih pozorišnih predstava, pa se ovaj objekt smatra pretečom suvremenog pozorišta u Sarajevu.
artinfo.ba
