Muzej Sarajeva je prije više desetina godina pokrenuo arheološka iskopavanja, istraživanja na lokaciji šireg područja Ilidže, tadašnjeg sela Lužani, gdje je danas stambeno-parkovna površina istoimenog kvarta.
Arheološki tim predvođen dr. Esadom Pašalićem utvrdio je značajne arheološko-istorijske nalaze o postojanju starorimskog grada Aquae S.
Posljednjim georadarskim istraživanjima iz 1970-ih godina prošlog stoljeća je utvrđeno da se radi o mnogo široj lokaciji, međutim, nova istraživanja uz pomoć suvremenih tehnologija vjerojatno bi ukazala na još širi kompleks grada, izjavila je za Fenu ravnateljica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč.
Ona je zajedno s prof. dr. Salmedinom Mesihovićem s Odsjeka Filozofskog fakulteta za povijest nedavno posjetila ovu lokaciju.
- Utvrdili smo da ima još mnogo neistraženih dijelova i anomalija na tlu koje ukazuju da je riječ o rimskom gradu što „spava“ ispod parkovnih površina i građevinskih objekata današnje Ilidže. Vrlo je važno da stanje detaljno bude utvrđeno novim georadarskim snimanjima, kao i stanje već otkrivenih i konzerviranih objekata, o čemu će biti upoznate nadležne institucije i službe radi preciziranja prijedloga za nove pravce i načine istraživanja. Riječ je zaista o vrlo potentnom arheološko-povijesnom, kulturološkom, ekonomsko-turističkom potencijalu Sarajeva - kazala je.
- Prolazeći kroz šikaru na lokaciji, bezmalo divljinu, prašumu koja je pokrila objekt A sa zidinama upravnog urbanog centra Aquae S., toliko smo željni da stvari budu promijenjene nabolje. Želimo otkriti ne samo taj objekat već cijeli grad, da napravimo turistički centar, kulturološku bazu za nova generacijska istraživanja jer sigurni smo da se u ovom krije takva mogućnost u našem Sarajevu - mogućnost da budemo prepoznati kao povijesno središte rimskog naslijeđa ne samo u Bosni i Hercegovini već i šire. Smatramo da su ovakvi projekti od značaja za kulturu pamćenja i za ekonomsku budućnost općine Ilidža, Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine - rekla je Indira Kučuk Sorguč.
Muzej Sarajeva mora nastaviti tamo gdje su stali prethodnici, smatra ona. Kao matična kantonalna ustanova, treba biti nositelj projekta otkrivanja, pronalaženja i zaštite pronađenih objekata.
Neophodno je, dodaje ravnateljica , formirati veliki arheološki park na otvorenom i tako uz sve mogućnosti suvremene tehnologije - ilimunacijom, virtualnim projekcijama i drugim načinima, prikazati rimski grad koji je imao više od pet tisuća stanovnika, po svemu sudeći građen sasvim po ugledu na velike i druge gradove rimske imperije.
Nije moguće učiniti puno na današnjim stambenim površinama u ilidžanskom naselju Lužani, ali jest moguće u virtualnoj projekciji prikazati izgled naselja-prethodnika i u tom dijelu.
- Ništa se ne može dogoditi današnjim objektima i stanarima; ono što možemo učiniti je da prepoznamo da su tu možda ostaci nekog kompleksa vezanog za Aquae S. Uglavnom, važno je znati gdje se što nalazi u drevnom gradu i tehnološki projicirati; otkriti mogućnosti iskorišćavanja nalaza koje imamo i novih koji će se svakako pojaviti nakon ponovnog snimanja - zaključila je ravnateljica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč.
artinfo.ba
