- 1483. Rođen Rafaelo Santi, talijanski slikar i jedan od najslavnijih slikara svih vremena koji je uz Leonarda i Michelangela treći velikan talijanske visoke renesanse.
- 1749. Rođen Pierre Simon de Laplace, francuski astronom zaslužan za cijeli niz otkrića u akustici, magnetizmu, astronomiji i matematici.
- 1794. Za javnost otvoren pariški muzej Louvre. Iako je službeno otvorenje bilo u kolovozu 1793., običan puk je pristup muzeju imao samo tri dana u tjednu. Louvre je zbog tehničkih problema zatvoren dvije godine kasnije da bi svoja vrata ponovno otvorio 14. srpnja 1801.
- 1846. Hrvatska kao treća zemlja u svijetu dobila nacionalnu operu (nakon Rusije i Njemačke). Ljubav i zlobu skladao je mladi 26-godišnji Vatroslav Lisinski. Premijera te opere u današnjoj Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu bila je veliki događaj za hrvatski preporodni pokret.
- 1868. Rođen Maksim Gorki, ruski književnik, osnivač književne metode socijalističkog realizma i politički aktivist. Smisao umjetnosti tražio je u istini, stvaralačkom radu i afirmaciji čovječnih odnosa među ljudima.
- 1895. Rođen Ignjat Job, hrvatski slikar čiji je opus neizostavan dio hrvatskoga modernoga slikarstva, poglavito njegov "spontani ekspresionizam", koji pripada vrhu hrvatskoga ekspresionizma.
- 1930. Turski gradovi Konstantinopol i Angora promijenili su imena u Istanbul i Ankara.
- 1939. Snage španjolskih nacionalista pod vodstvom Francisca Franca zauzele su Madrid čime je završio Španjolski građanski rat.
- 1941. Samoubojstvo izvršila Virginia Woolf, engleska spisateljica i jedan od ključnih autora narativnoga modernizma i osnivačica feminističke književne kritike.
- 1970. U potresu koji je razorio turski grad Gediz i okolna sela u zapadnoj Anadoliji poginulo najmanje 1.100 ljudi.
- 1985. Umro Mojša Zaharavič Šahalau, poznat kao Marc Chagall, bjeloruski slikar židovskog podrijetla. Bio je nadrealističko-ekspresionistički slikar i grafičar koji je veći dio svog života živio u Francuskoj. Izveo je murale za parišku Operu, newyorški Metropolitan, kao i vitraje za katedrale u Metzu i Reimsu.
- 1994. Umro Eugene Ionesco, francusko-rumunjski književnik i dramatičar, te jedan od glavnih predstavnika Teatra apsurda. Iznad ismijavanja najbanalnijih situacija, Ionescove drame opisuju na realan način samoću ljudi i beznačajnost egzistencije pojedinca.
- 2004. Umro Sir Peter Alexander Ustinov, britanski glumac, redatelj, scenarist i književnik. Dobitnik je Oscara za sporedne uloge u filmovima "Spartak" i "Topkapi". Uz glumu, bavio se kazališnom i filmskom režijom.
- 2009. Umro teoretičar filma i stripa, filmski kritičar, scenarist i redatelj Ranko Munitić. Bio je jedan od najboljih poznavatelja stripa i animacije u bivšoj Jugoslaviji.
artinfo.ba
