× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Crkva

phpThumb_cache_nedjelja.ba__srcbc0b83d93d7fe94a2507a797dc2f4235_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1674134420.jpeg

Foto: Nedjelja.ba

Jedna je od najslavnijih kršćanskih djevica bila Sv. Janja (Agneza). Njezino je ime ušlo i u rimski Kanon ili Prvu euharistijsku molitvu, u Litanije Svih svetih, a svojim su je spisima proslavili i najveći crkveni pisci: Sv. Ambrozije, Sv. Jeronim i Sv. Augustin, piše Nedjelja.ba..

Stara kršćanska predaja govori kako je Janja bila kći odlične patricijske obitelji, odrasla u bogatstvu, sjaju i raskoši. Već kao dijete postala je kršćanka. Vjera u božanskog Spasitelja tako ju je zahvatila i očarala da je u ranoj mladosti učinila zavjet djevičanstva te odlučila samo njemu isključivo pripadati. Kako je bila i bogata i lijepa zaprosio ju je za svoga sina sam prefekt grada Rima. Djevica je iz viših motiva i pobuda odbila tu prosidbu i odrekla se zemaljske ljubavi i sreće kojoj se bilo u braku nadati. Za prosca je to bilo neshvatljivo pa je slučaj bolje istražio i doznao da je Janja kršćanka. To je u doba progona bio zločin protiv državnog poretka. Janja je optužena i izvedena pred sud i tu je pružila najljepše svjedočanstvo za vjeru i djevičanstvo. Ništa je nije moglo zastrašiti ni pokolebati.

Nutarnji žar bio je jači od svih prijetnji i muka. Oko 304. pogubljena je mačem. Bilo je to za Dioklecijanova progonstva. Ljudi su se divili njezinoj hrabrosti u dobi od samo 12 godina. Iako tjelesno mlada, duhovno je bila posve zrela pa je dobro uočila gdje se nalaze vječne vrijednosti i za njih se životno opredijelila te im ostala vjerna sve do smrti. Pobožna predaja pripovijeda da se osam dana nakon slavnog svršetka ukazala svojim roditeljima s janjetom u ruci i utješila ih velikom slavom što ju je mučeničkom smrću zaslužila.

Prvi kršćanski rimski car Konstantin Veliki sagradio je na grobu Sv. Janje nekoliko desetljeća nakon njezine smrti veličanstvenu baziliku. Još i danas u toj bazilici na Nomentanskoj cesti u Rimu blagoslivljaju se jaganjci, od kojih se vune prave paliji, što se daju nadbiskupima i metropolitama.

Zaštitnica je ženske mladeži, a mnoge su se djevojke po njezinu primjeru oduševile za djevičanstvo i posvetile svoj život Isusu, božanskom Zaručniku.

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Crkva

phpThumb_cache_nedjelja.ba__srcbc0b83d93d7fe94a2507a797dc2f4235_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1674134420.jpeg

Foto: Nedjelja.ba

Jedna je od najslavnijih kršćanskih djevica bila Sv. Janja (Agneza). Njezino je ime ušlo i u rimski Kanon ili Prvu euharistijsku molitvu, u Litanije Svih svetih, a svojim su je spisima proslavili i najveći crkveni pisci: Sv. Ambrozije, Sv. Jeronim i Sv. Augustin, piše Nedjelja.ba..

Stara kršćanska predaja govori kako je Janja bila kći odlične patricijske obitelji, odrasla u bogatstvu, sjaju i raskoši. Već kao dijete postala je kršćanka. Vjera u božanskog Spasitelja tako ju je zahvatila i očarala da je u ranoj mladosti učinila zavjet djevičanstva te odlučila samo njemu isključivo pripadati. Kako je bila i bogata i lijepa zaprosio ju je za svoga sina sam prefekt grada Rima. Djevica je iz viših motiva i pobuda odbila tu prosidbu i odrekla se zemaljske ljubavi i sreće kojoj se bilo u braku nadati. Za prosca je to bilo neshvatljivo pa je slučaj bolje istražio i doznao da je Janja kršćanka. To je u doba progona bio zločin protiv državnog poretka. Janja je optužena i izvedena pred sud i tu je pružila najljepše svjedočanstvo za vjeru i djevičanstvo. Ništa je nije moglo zastrašiti ni pokolebati.

Nutarnji žar bio je jači od svih prijetnji i muka. Oko 304. pogubljena je mačem. Bilo je to za Dioklecijanova progonstva. Ljudi su se divili njezinoj hrabrosti u dobi od samo 12 godina. Iako tjelesno mlada, duhovno je bila posve zrela pa je dobro uočila gdje se nalaze vječne vrijednosti i za njih se životno opredijelila te im ostala vjerna sve do smrti. Pobožna predaja pripovijeda da se osam dana nakon slavnog svršetka ukazala svojim roditeljima s janjetom u ruci i utješila ih velikom slavom što ju je mučeničkom smrću zaslužila.

Prvi kršćanski rimski car Konstantin Veliki sagradio je na grobu Sv. Janje nekoliko desetljeća nakon njezine smrti veličanstvenu baziliku. Još i danas u toj bazilici na Nomentanskoj cesti u Rimu blagoslivljaju se jaganjci, od kojih se vune prave paliji, što se daju nadbiskupima i metropolitama.

Zaštitnica je ženske mladeži, a mnoge su se djevojke po njezinu primjeru oduševile za djevičanstvo i posvetile svoj život Isusu, božanskom Zaručniku.

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više