Foto: Nedjelja.ba
Andrija je bio prvi od apostola kojega je Isus pozvao da ga slijedi, zato je on i nazvan “prvopozvani”. Svoj je ovozemaljski život završio tako što su ga razapeli na križ u obliku slova X, koji se po njemu i naziva “Andrijin križ”, piše Nedjelja.ba..
Sveti Andrija, kao i brat mu Šimun Petar, bili su ribari na Genezaretskom jezeru u Kafarnaumu, kamo su obojica došli iz rodne Betsaide. U apostolskom zboru ribari su bili većina, iako su bili prisutni i zemljoradnici kao Sv. Jakov Mlađi i brat mu Juda Tadej, te trgovac i bankar, carinik Matej. Prvi koji je od dvanaestorice pošao za Isusom bio je upravo Andrija, zato je on i nazvan “prvopozvani”. Uz njega je bio i Sv. Ivan Evanđelist.
Oni su bili najprije učenici Ivana Krstitelja koji je propovijedao skori dolazak Mesije. Kad je na Jordanu upro prstom na njega, Andrija i Ivan, kao pravi idealisti, približili su se k Isusu u jednostavnosti srca, onako spontano, a on ih je tako i prihvatio. Bili su to iskreni i pošteni ljudi koji su željeli živjeti za nešto više i zato već nekako skloni da prihvate i slijede Isusa. Andrija je k Isusu brzo doveo i svoga brata Šimuna.
Nakon Isusova uzašašća i silaska Duha Svetoga, Sveto pismo Sv. Andriju više ne spominje. No zato o njemu pišu obilno mnogi apokrifni spisi koji, dakako, nisu vjerodostojni. Jedino ima neku vjerojatnost podatak da je Andrija propovijedao Evanđelje među Skitima, u današnjoj južnoj Rusiji, o čemu govori otac crkvene povijesti Euzebije. Za Andrijinu mučeničku smrt na takozvanom Andrijinu križu u obliku slova X znamo jedino iz jednog spisa, zvanog Passio, u kojem je opisano apostolovo mučeništvo. Predaja donosi da je bio raspet u Ahaji u gradu Patrasu, odakle su mu relikvije prenesene u Carigrad, a zatim u Amalfi u Italiju. Svečeva glava bila je 1462. prenesena u Rim, a vratio ju je natrag grčkim pravoslavnim vjernicima papa Pavao VI. Spominjemo kao naročito pouzdan povijesni podatak da se blagdan Sv. Andrije slavio 30. studenoga već u doba Sv. Grgura Nazianskoga, odnosno u drugoj polovici IV. stoljeća.
artinfo.ba
