× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

osmanagic-kugla

NEDAVNO pronađena kamena kugla u mjestu Podubravlje, nedaleko od Zavidovića, najveća je takva kugla u Bosni i Hercegovini te Europi, a možda i u svijetu, tvrdi arheološki tim kontroverznog istraživača Semira Osmanagića. Iskopavanje kugle započelo je 19. ožujka.

"Tog 19. ožujka smo izmjerili otkopani dio, koji je bio nešto manji nego polovica obujma kamene kugle. Rezultat: 3,80 metara. Obujam je najvjerojatnije između osam i devet metara. Fenomen prahistorijskih kamenih kugli istražujem već petnaestak godina. Nekoliko puta sam posjetio nalazišta na jugu Kostarike, u zapadnom Meksiku, na Uskršnjem Otoku, Turskoj, otoku Isla del Cano u Pacifiku, Tunisu, Kanarskim otocima. Prisutne su i na Antarktiku, Novom Zelandu, Rusiji, Egiptu, SAD, Argentini. Na Balkanu sam pisao o kamenim kuglama iz sjeverne Albanije, Dalmatinske Zagore, zapadne Srbije i Sandžaka", napisao je Osmanagić na portalu piramidasunca.com.

Do sada su kugle pronađene na dvadeset lokacija, osam oblikovanih granitnih kugli u Teočaku kod Tuzle, vulkanska kamena kugla kod Konjica, te one građene od pješčara u selima Trn i Slatina kod Banja Luke, zatim Vareš, Zenica, Bihać, Žepče...

Najveće nalazište je kod Zavidovića, gdje se nalazilo 80 kugli, od kojih su neke završile u rijeci Bosni, neke su stanovnici razbili, a osam očuvanih kugli leži u potoku. Tijekom 2007. četiri uzorka oštećenih kamenih kugli iz Zavidovića te uzorak prirodnog stijenskog materijala uzeo je profesor Muhamed Pašić i analizirao na Institutu za materijale u Zenici. Fizičko-kemijska analiza je pokazala prisutnost istih devet elemenata u istom omjeru u kuglama i prirodnim stijenama. Međutim, razlika je bila u tome što su kugle sadržavale i mangan, koji se koristi za poboljšanje čvrstoće, te kalcij oksid, osnovu za vezivni materijal, piše Osmanagić na portalu.
"Ova kamena kugla je površinom manjom od jednog kvadratnog metra virila iz zemlje desetljećima. O njenom postojanju su znali stariji stanovnici ovog kraja. Međutim, nedavna iskopavanja su započela dva entuzijasta (Kristijan i 'Ciklon'). Otkopavanje ide sporo zbog nataložene zemlje, ručnih alata i želje da se kugla ne ošteti. Nakon desetak dana kopanja, postalo je jasno da je riječ o megalitnim dimenzijama kugle. Tog 19. ožujka smo izmjerili otkopani dio, koji je bio nešto manji nego polovica obujma kamene kugle. Rezultat: 3,80 m. Obujam je najvjerojatnije između osam i devet metara. Odatle možemo dobiti i radijus, koji je između 1,20 – 1,50 m. Za određivanje mase potrebno je odrediti i gustoću, a za to nam treba analiza materijala koji su prisutni u kugli. Ono što je bilo očigledno je smeđe-crvena boja kugle, odnosno visoka koncentracija željeza. Ako pretpostavimo da je gustoća između gustoće krečnjaka (2,2 kg/k.cm.) i željeza (7,8), ona bi mogla iznositi oko 5 kg/k.cm. U tom slučaju imamo dvije preliminarne vrijednosti za radijus i gustoću i možemo izračunati masu. Ona iznosi više od 30 tona. U Europi, u ovom momentu, nema masivnije ('teže') kamene kugle od upravo iskopane kugle u Podubravlju.", dodaje.

Napisao je i da se prilikom posjeta Podubravlju dala naslutiti i svrha kamenih kugli.

"Nekoliko radiestezista je mjerilo utjecaj energije kamenih kugli na bioenergetsko polje posjetilaca. Zabilježeno je širenje aure, a time i rast imuniteta. Čini se da su naši drevni preci bolje poznavali energije Planete, živeći u harmoniji s njom", napisao je, prenosi index.hr.

 

im|artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

osmanagic-kugla

NEDAVNO pronađena kamena kugla u mjestu Podubravlje, nedaleko od Zavidovića, najveća je takva kugla u Bosni i Hercegovini te Europi, a možda i u svijetu, tvrdi arheološki tim kontroverznog istraživača Semira Osmanagića. Iskopavanje kugle započelo je 19. ožujka.

"Tog 19. ožujka smo izmjerili otkopani dio, koji je bio nešto manji nego polovica obujma kamene kugle. Rezultat: 3,80 metara. Obujam je najvjerojatnije između osam i devet metara. Fenomen prahistorijskih kamenih kugli istražujem već petnaestak godina. Nekoliko puta sam posjetio nalazišta na jugu Kostarike, u zapadnom Meksiku, na Uskršnjem Otoku, Turskoj, otoku Isla del Cano u Pacifiku, Tunisu, Kanarskim otocima. Prisutne su i na Antarktiku, Novom Zelandu, Rusiji, Egiptu, SAD, Argentini. Na Balkanu sam pisao o kamenim kuglama iz sjeverne Albanije, Dalmatinske Zagore, zapadne Srbije i Sandžaka", napisao je Osmanagić na portalu piramidasunca.com.

Do sada su kugle pronađene na dvadeset lokacija, osam oblikovanih granitnih kugli u Teočaku kod Tuzle, vulkanska kamena kugla kod Konjica, te one građene od pješčara u selima Trn i Slatina kod Banja Luke, zatim Vareš, Zenica, Bihać, Žepče...

Najveće nalazište je kod Zavidovića, gdje se nalazilo 80 kugli, od kojih su neke završile u rijeci Bosni, neke su stanovnici razbili, a osam očuvanih kugli leži u potoku. Tijekom 2007. četiri uzorka oštećenih kamenih kugli iz Zavidovića te uzorak prirodnog stijenskog materijala uzeo je profesor Muhamed Pašić i analizirao na Institutu za materijale u Zenici. Fizičko-kemijska analiza je pokazala prisutnost istih devet elemenata u istom omjeru u kuglama i prirodnim stijenama. Međutim, razlika je bila u tome što su kugle sadržavale i mangan, koji se koristi za poboljšanje čvrstoće, te kalcij oksid, osnovu za vezivni materijal, piše Osmanagić na portalu.
"Ova kamena kugla je površinom manjom od jednog kvadratnog metra virila iz zemlje desetljećima. O njenom postojanju su znali stariji stanovnici ovog kraja. Međutim, nedavna iskopavanja su započela dva entuzijasta (Kristijan i 'Ciklon'). Otkopavanje ide sporo zbog nataložene zemlje, ručnih alata i želje da se kugla ne ošteti. Nakon desetak dana kopanja, postalo je jasno da je riječ o megalitnim dimenzijama kugle. Tog 19. ožujka smo izmjerili otkopani dio, koji je bio nešto manji nego polovica obujma kamene kugle. Rezultat: 3,80 m. Obujam je najvjerojatnije između osam i devet metara. Odatle možemo dobiti i radijus, koji je između 1,20 – 1,50 m. Za određivanje mase potrebno je odrediti i gustoću, a za to nam treba analiza materijala koji su prisutni u kugli. Ono što je bilo očigledno je smeđe-crvena boja kugle, odnosno visoka koncentracija željeza. Ako pretpostavimo da je gustoća između gustoće krečnjaka (2,2 kg/k.cm.) i željeza (7,8), ona bi mogla iznositi oko 5 kg/k.cm. U tom slučaju imamo dvije preliminarne vrijednosti za radijus i gustoću i možemo izračunati masu. Ona iznosi više od 30 tona. U Europi, u ovom momentu, nema masivnije ('teže') kamene kugle od upravo iskopane kugle u Podubravlju.", dodaje.

Napisao je i da se prilikom posjeta Podubravlju dala naslutiti i svrha kamenih kugli.

"Nekoliko radiestezista je mjerilo utjecaj energije kamenih kugli na bioenergetsko polje posjetilaca. Zabilježeno je širenje aure, a time i rast imuniteta. Čini se da su naši drevni preci bolje poznavali energije Planete, živeći u harmoniji s njom", napisao je, prenosi index.hr.

 

im|artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.