Njegov otac bio je mali posjednik, ali imanje je zbog velikih poreza donosilo sve manje prihoda. Zato će Augustin moći na škole samo uz obilnu pomoć jednog svog zaštitnika. Dok je njegov otac, Patricije, bio poganin, majka mu je Monika bila gorljiva kršćanka, prava vjernica.

Prve razrede škole završio je u rodnoj Tagasti. Nakon toga je pošao u Madauru gdje se pripremio za zvanje govornika. Nastavio je školovanje u Kartagi, gdje je iz nezakonite veze imao je sina Adeodata.

U dobi od 19 godina započeo je istraživati perzijski nauk – maniheizam. Manihejci su sve događaje u svijetu tumačili kao borbu između dviju vječitih sila: svjetla i tame, duha i materije. Augustin je ispočetka bio oduševljen manihejac, no bio je i odviše inteligentan da ne bi uočio što je u maniheizmu slabo i jadno.

Godine 383. preselio se iz Kartage u Rim, a godinu potom u Milano, gdje se ponovo susreo s kršćanstvom. U svojoj autobiografiji opisuje kako je jednog dana, dok je sjedio u vrtu, začuo dječji glas: „Uzmi čitaj!“, te je odsutan duhom uzeo Poslanicu Sv. Pavla apostola Rimljanima i pročitao sljedeće: „...zaodjenite se Gospodinom Isusom Kristom i u brizi za tijelo ne pogodujte požudama.“

Pročitavši to, sav potresen odlazi do biskupa Ambrozija te posjećuje njegove propovijedi. Godine 387. odlučio se krstiti. Naredne godine vraća se u Sjevernu Afriku i 391. zaređen je za svećenika, dok je 395. izabran za hiponskog biskupa. Tamo ostaje do smrti 430.

Kroz cijelo svoje učenje Augustin je naglašavao potrebu preobraćenja kao temeljnu poruku Evanđelja. Postao je glasovit po svojoj jasnoći i nauku. Pisari su bilježili njegove govore, koji su kasnije prepisivani i dijeljeni drugim biskupima. U Augustinovoj filozofiji Bog ima središnje mjesto, i On je uzrok i svrha svega, svemoguć je, premudar i predobar. Sve dobro potječe od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra.

artinfo.ba