Za vrijeme širenja krivovjerja po Istoku, Celestin je sazvao slavni sabor u Efezu na kojemu je utvrđeno Marijino božansko majčinstvo te su neopozivo osuđene krivovjerne teorije Nestorijae, koje su nijekale kako je Marija zaista Bogorodica,piše nedjelja.ba.
Na stolici Svetog Petra naslijedio je Svetoga Bonifacija 422. Po rođenju Rimljanin, papa Celestin I., posvetio se širenju kršćanske vjere, slanjem evangelizatora osobito po Sjeverozapadnoj Europi: Svetoga Patrika u Irsku, Svetoga Paladija u Škotsku te Svetoga Germana od Auxerrea, svoga vikara, u Englesku.
Osobno je podržavao i širio teorije Svetoga Augustina o potrebi Božje milosti kako bi zadobio vječno spasenje. Za vrijeme širenja krivovjerja po Istoku, Celestin je sazvao slavni sabor u Efezu na kojemu je utvrđeno Marijino božansko majčinstvo te su neopozivo osuđene krivovjerne teorije Nestorije, koje su nijekale kako je Marija zaista Theotokos, odnosno Bogorodica.
Preminuo je 432. Neposredno prije zaključenja sabora u Efezu, dok mu posmrtni ostaci počivaju na rimskom groblju Svete Priscile.
Ime je talijanskog podrijetla i znači: poslan s neba.
artinfo.ba
