Katolička crkva danas slavi blagdan Svete Lucije, mučenice koja je živjela u III. stoljeću. Njezino ime znači “svijetla”. Kršćani je štuju kao zaštitnicu slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Od blagdana Svete Lucije do Božića dvanaest je dana, koji simbolično predstavljaju mjesece, “brojanice”. Svakoga dana pomno se prati vrijeme, a prema pučkim vjerovanjima, svaka “brojanica” predstavlja jedan mjesec u godini koji će pratiti vrijeme kakvo je bilo na dan određene “brojanice”.
Na blagdan Sv. Luce sije se pšenica čijim se zelenilom priziva plodnost, blagostanje i obilje u nadolazećoj godini. Narasla se pšenica prema tradiciji veže trakom, kako bi se štitilo od uroka, a u sredinu božićne pšenice stavljala se svijeća kao simbol božićne svjetlosti. Vjerovalo se da će visina koju pšenica dosegne do Božića pretkazati i urod sljedeće godine.

Danas na treću nedjelju Došašća ili Adventa slave se i Materice. Ovaj narodni običaj ujedno je i crkveni blagdan. Iako nekada dragi i posebni običaji polako odlaze u zaborav, u Hercegovini i Dalmatinskoj zagori običaji se još uvijek donekle čuvaju. Djeca čestitaju majkama, a nakon čestitanja majke djecu i čestitare darivaju suhim smokvama, keksima, slatkišima, dok starije daruju i rakijom.
Materice se slave na različite načine, od mjesta do mjesta. No svim proslavama je zajedničko to što na materice majke daruju djece, ne samo svoju nego i drugu.

Materice su poznate i po zanimljivim napjevima koji se njeguju od davnina i koji su bili neizostavni dio vremena Došašća u našem kraju. Tako su, na primjer, čestitari za Materice znali zapjevati ‘Hvaljen Isus, gazdarice! Čestitatam ti materice…’

Sličan običaj obilježit će se i u sljedeću nedjelju, 20. prosinca, kada se na četvrtu nedjelju Došašća slave Očići – dan koji je posvećen očevima.

im|artinfo.ba