Foto: Nedjelja.ba
Sv. Toma je u popisu 12 apostola kod Mateja na sedmom, kod Marka i Luke na osmom, a u Djelima apostolskim na šestom mjestu. U vezi s Tomom najpoznatija je zgoda o susretu s uskrslim Kristom, piše Nedjelja.ba..
Prema Euzebiju Cezarejskom, ocu crkvene povijesti, Toma je bio jedan od apostola kod koga je bio poučen o Isusovu nauku apostolski učenik Panias. Nadalje Euzebije navodi da je Toma kao polje svoga rada dobio Perziju.
Klement Aleksandrijski je napisao kako je gnostik Herakleon nijekao mučeništvo apostola Tome. Međutim, jača i općenitija predaja, kojoj su svjedoci Sv. Grgur Nazijanski i Nicefor, tvrdi da je Toma, nakon naviještanja evanđelja, kao mučenik poginuo u Indiji.
Legende o počecima kršćanstva u Malabaru, pokrajini Indije, govore da je ondje propovijedao kršćansku vjeru Sv. Toma apostol. Prema njemu se u Indiji dio vjernika naziva "Tominim kršćanima".
Kod mjesta Sveti Toma od Mailpura, nedaleko od Madrasa, na obali Coromandel, nalazi se križ iz VII. stoljeća s natpisom na staroperzijanskom jeziku te prema općenitom mišljenju označuje mjesto mučeništva Sv. Tome apostola.
I veliki svjetski putopisac Marko Polo te najveći portugalski pjesnik Camoens govore o Tominu misionarenju u Indiji.
Među brojnim oltarima u bazilici Sv. Petra u Rimu nalazi se i jedan posvećen Sv. Tomi.
Još jedna lijepa zgoda sa Sv. Tomom iz evanđelja je govor Isusa na rastanku s učenicima o nebeskim stanovima: "Tamo kamo ja idem već znate put", (Iv 14,4). Odvratio mu je Toma: "Gospodine, ne znamo kamo ideš. Kako bismo poznavali put?" (Iv 14,5). Toj primjedbi dugujemo jednu od najljepših Isusovih izjava, koja je za sve njegove sljedbenike tako mjerodavna. Isus je svečano izjavio: "Ja sam put, istina i život. Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni" (Iv 14,6).
Također, ono po čemu je Toma prepoznatljiv je bilo nepovjerenje, tako imanentno većini ljudi te su umjetnička djela česta na tu temu.
Ime mu je aramejskog porijekla i znači blizanac. Zaštitnik je arhitekata, drvodjelja, sudaca, zidara. Zaštitnik je Šri Lanke, Indije i Pakistana.
artinfo.ba
