Hermenegildov je otac bio Leovigild, moćni zapadnogotski vladar i arijanac, koji je pobijedio protivnike i postao kraljem Španjolske. Međutim, svoga sina prijestolonasljednika oženio je s franačkom princezom Ingundis, koja je bila katolkinja što je izazvalo tenzije, piše Nedjelja.ba..

Vizigoti, to jest, zapadni Goti, bili su arijanci, nijekatelji Kristova božanstva. Leovigildova druga žena Goeswintha htjela je pošto-poto svoju snahu pridobiti za arijanstvo. Ona se od toga odlučno branila, a na njezinu je stranu i obranu ustao i suprug Hermenegildo. Da izbjegne trzavice na kraljevskom dvoru i u obitelji kralj Leovigild je predao sinu namjesništvo nad jednim djelom kraljevstva sa sjedištem u Sevilli.

To je za kraljicu Ingundis bilo spasonosno jer je u tom mjestu u biskupu Leandru našla moćnog zaštitnika, savjetnika i prijatelja. Biskup je izvršio snažan utjecaj i na Hermenegilda, pa je i on prihvatio pravovjerno kršćanstvo.

Hermenegildo je u silnoj revnosti htio čitavu Španjolsku učini katoličkom te iz nje iskorijeniti arijanstvo. Taj je mogući vjerski rascjep u kraljevstvu uvidio njegov otac te mu to nije oprostio. Oduzeo mu je sva prava, imovinu i stavio ga u tamnicu.

Osuđen na smrt tamnovanjem Hermenegildo je izdržao još jednu kušnju. Otac mu je poslao s pričešću arijanskoga biskupa. Uznik je shvatio klopku te odbio što je i zapečatilo njegovu sudbinu. Na Veliku subotu 13. travnja 585. odrubljena mu je glava.

Papa Urban VIII. 1636. proširio je svečev blagdan na čitavu Crkvu, dakle i izvan granica Španjolske.

Ime mu je vizigotskoga porijekla i znaci: darovan od Irmina (nadimak boga Odina).

Notra.ba