Svetkovina Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedna je od najstarijih katoličkih svetkovina kada se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u Isusovoj osobi, piše nedjelja.ba.
Prema evanđelju po Mateju, tri kralja ili mudraca s istoka (Partsko Carstvo), prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli su se pokloniti novorođenome Isusu. Mage s Istoka, o kojima govori Sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broja, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im imena: Gašpar, Melkior i Baltazar.
Pri tomu su mu darovali tri simbolična dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju na nebu i smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku. Kao tri kralja, mudraca dolaze iz nekršćanskoga svijeta, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja.
Bogojavljenje je kao drugi Božić. No, dok nam Božić daje poruku poniznosti i ističe skrivenost otajstva rođenja Gospodnjega, Bogojavljenje razglasuje po cijelom svijetu to Božansko otajstvo tri kralja, koji su ga priznali kao Sina Božjega, Spasitelja svih naroda.
Trojica Mudraca iz Evanđelja po Mateju (2,1-12), vrlo su rano počeli biti štovani kao kraljevi, na što je utjecao tekst proroka Izajije, gdje se kaže: "K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja" (60,3).
U bogojavljenskoj evanđeoskoj poruci glavna je stvarnost novorođeni kralj Isus Krist, na čijem se vanjskom obličju ne vide tragovi kraljevskog dostojanstva. On stanuje u jednoj kolibici među siromašnim ljudima. On je kralj koji ne daje svečanih primanja, on je skriven, stavljen u stranu. A ipak je njegovo rođenje navijestila zvijezda te dovela mudrace s Istoka s darovima, da mu se poklone. I oni su tu, ne radi sebe, nego da svrate pozornost na novorođenog Kralja, kojega i oni naviještaju.
Nakon smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla Sv. Jelena Križarica, a kasnije su prenešene u Milano i na kraju u Köln, najljepšu njemačku katedralu, posvećenu Svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji. U katedrali je najslavniji veliki pozlaćeni Oltar Sveta tri kralja u obliku sarkofaga iz 13. stoljeća, koji je ujedno i najveći relikvijar u zapadnoj Europi. U njemu se nalaze kosti i više od dvije tisuće godina stara odjeća za koje se vjeruje da je pripadala trojici svetih kraljeva, a izloženi su na otvorenju crkve 1864.
