× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Obećavajuće vijesti

 pretilost.jpg

 

Obećavajuće vijesti nakon uloženih napora da se razvije lijek za pretilost: znanstvenici sa Sveučilišta Virginija su izdvojili 14 gena koji mogu uzrokovati i tri koja mogu spriječiti dobivanje na težini. Ti pronalasci otvaraju vrata načinima liječenja u borbi protiv zdravstvenog problema koji pogađa više od 40 posto stanovnika Amerike.

„Znamo za stotine varijanti gena koji se češće javljaju kod pojedinaca koji se bore s pretilošću i drugim bolestima. Ali, „češće se javljaju“ ne znači da uzrokuju tu bolest. Ova nesigurnost je velika prepreka iskorištavanju moći populacijske genomike za identifikaciju načina za liječenje ili pomaganje kod gojaznosti. Kako bi se riješila ova prepreka, razvili smo automatski način kako se u isto vrijeme provjeravaju stotine gena prema uzročnoj ulozi u pretilosti. Naš prvi krug pokusa otkrio je više od desetak gena koji uzrokuju i tri gena koja sprječavaju pretilost,“ rekla je Eyleen O'Rourke. „Mi očekujemo da će naš pristup i novi geni koje smo otkrili ubrzati razvoj lijekova da se smanji teret pretilosti.“

Pretilost i naši geni

Novo istraživanje gospođe O'Rourke pomaže baciti svjetlo na složenu povezanost pretilosti, prehrane i naše DNK. Pretilost je postala epidemija, uveliko je potiče prehrana s puno kalorija u kojoj je mnogo šećera i kukuruznog sirupa bogatog fruktozom. Sve zastupljeniji stil života u kojem mnogo sjedimo igra veliku ulogu. Ali, naši geni također igraju važnu ulogu, reguliraju skladištenje masti i utječu na to koliko naša tijela sagorijevaju hranu kao gorivo. Stoga, ako možemo odrediti gene koji pretvaraju suvišnu hranu u mast, možemo tražiti način kako ih deaktivirati lijekovima i odvojiti previše jela od gojaznosti.

Genomici su odredili stotine gena povezanih s gojaznošću – što znači da ti geni više ili manje prevladavaju kod ljudi koji su pretili nego kod ljudi sa zdravom težinom. Izazov je odrediti koji geni imaju ulogu uzročnika izravno promovirajući ili pomažući spriječiti dobivanje na težini. Da bi ih razdvojili jedne od drugih, O'Rourke i njen tim su se okrenuli crvima poznatim kao C. elegans. Ti mali crvi vole živjeti u vegetaciji koja trune i uživaju se gostiti mikrobima. Međutim, oni dijele više od 70 % naših gena. Kao i ljudi, oni postaju pretili ako se hrane velikim količinama šećera.

Ti crvi su znanosti dali veliki doprinos. Koristili su ih da bi se odredilo kako česti lijekovi djeluju, uključujući antidepresiv Prozac i metformin koji služi kao stabilizator glukoze. Čak je više zadivljujuće da su posljednjih 20 godina tri Nobelove nagrade dodijeljene za otkriće staničnih procesa koji su prvi put uočeni kod crva, ali onda se saznalo da su ključni za bolesti kao što je rak ili neurodegeneracija. Oni su bili ključni za razvoj terapije zasnovane na RNK tehnologiji.

U svom novom radu objavljenom u znanstvenom časopisu PLOS Genetics, O'Rourke i njeni suradnici su koristili crve da skeniraju 293 gena povezana s gojaznošću kod ljudi, s ciljem definiranja koji geni su zapravo uzrokovali ili spriječili pretilost. Oni su ovo uradili razvijanjem modela pretilosti kod crva, neke od njih hraneći uobičajenom hranom, a neke hranom bogatom fruktozom.

Ovaj model pretilosti, udružen s automatizacijom i nadgledanim testiranjem učenja potpomognutog mašinama, omogućio im je da odrede 14 gena koji uzrokuju pretilost i tri koja pomažu da se ona spriječi. Zanimljivo je da su otkrili da blokiranjem djelovanja tri gena koja sprječavaju crve da postanu pretili njima to također omogućuje da duže žive i imaju bolju neuro-lokomotornu funkciju. To su vrste pomoći pri razvoju lijekova zahvaljujući kojima se nadamo dobiti lijekove protiv gojaznosti.

Još mnogo toga treba uraditi, naravno. Ali, istraživači kažu da su pokazatelji ohrabrujući.

Na primjer, blokiranje djelovanja jednog gena kod laboratorijskih miševa spriječilo je dobivanje na težini, što je poboljšalo osjetljivost na inzulin i snizilo razinu šećera u krvi. Ti rezultati (uz činjenicu da su istraživani geni odabrani jer su povezani s pretilošću kod ljudi) dobro predviđaju da će biti djelotvorni i za ljude, kažu istraživači.

„Terapije protiv pretilosti hitno trebaju smanjiti teret pretilosti kod pacijenata i u zdravstvenom sustavu,“ rekla je O'Rourke. „Naša kombinacija ljudske genomike s testovima uzročnika na modelu životinja obećava da su dobri izgledi da ciljevi u kliničkim istraživanjima budu ostvareni zbog svoje očekivane povećane učinkovitosti i smanjenih nus pojava.“

S engleskog preveli i prilagodili članovi Prevoditeljske sekcije Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ Kiseljak

Izvor:

https://www.sciencedaily.com/releases/2021/10/211001100432.htm

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Obećavajuće vijesti

 pretilost.jpg

 

Obećavajuće vijesti nakon uloženih napora da se razvije lijek za pretilost: znanstvenici sa Sveučilišta Virginija su izdvojili 14 gena koji mogu uzrokovati i tri koja mogu spriječiti dobivanje na težini. Ti pronalasci otvaraju vrata načinima liječenja u borbi protiv zdravstvenog problema koji pogađa više od 40 posto stanovnika Amerike.

„Znamo za stotine varijanti gena koji se češće javljaju kod pojedinaca koji se bore s pretilošću i drugim bolestima. Ali, „češće se javljaju“ ne znači da uzrokuju tu bolest. Ova nesigurnost je velika prepreka iskorištavanju moći populacijske genomike za identifikaciju načina za liječenje ili pomaganje kod gojaznosti. Kako bi se riješila ova prepreka, razvili smo automatski način kako se u isto vrijeme provjeravaju stotine gena prema uzročnoj ulozi u pretilosti. Naš prvi krug pokusa otkrio je više od desetak gena koji uzrokuju i tri gena koja sprječavaju pretilost,“ rekla je Eyleen O'Rourke. „Mi očekujemo da će naš pristup i novi geni koje smo otkrili ubrzati razvoj lijekova da se smanji teret pretilosti.“

Pretilost i naši geni

Novo istraživanje gospođe O'Rourke pomaže baciti svjetlo na složenu povezanost pretilosti, prehrane i naše DNK. Pretilost je postala epidemija, uveliko je potiče prehrana s puno kalorija u kojoj je mnogo šećera i kukuruznog sirupa bogatog fruktozom. Sve zastupljeniji stil života u kojem mnogo sjedimo igra veliku ulogu. Ali, naši geni također igraju važnu ulogu, reguliraju skladištenje masti i utječu na to koliko naša tijela sagorijevaju hranu kao gorivo. Stoga, ako možemo odrediti gene koji pretvaraju suvišnu hranu u mast, možemo tražiti način kako ih deaktivirati lijekovima i odvojiti previše jela od gojaznosti.

Genomici su odredili stotine gena povezanih s gojaznošću – što znači da ti geni više ili manje prevladavaju kod ljudi koji su pretili nego kod ljudi sa zdravom težinom. Izazov je odrediti koji geni imaju ulogu uzročnika izravno promovirajući ili pomažući spriječiti dobivanje na težini. Da bi ih razdvojili jedne od drugih, O'Rourke i njen tim su se okrenuli crvima poznatim kao C. elegans. Ti mali crvi vole živjeti u vegetaciji koja trune i uživaju se gostiti mikrobima. Međutim, oni dijele više od 70 % naših gena. Kao i ljudi, oni postaju pretili ako se hrane velikim količinama šećera.

Ti crvi su znanosti dali veliki doprinos. Koristili su ih da bi se odredilo kako česti lijekovi djeluju, uključujući antidepresiv Prozac i metformin koji služi kao stabilizator glukoze. Čak je više zadivljujuće da su posljednjih 20 godina tri Nobelove nagrade dodijeljene za otkriće staničnih procesa koji su prvi put uočeni kod crva, ali onda se saznalo da su ključni za bolesti kao što je rak ili neurodegeneracija. Oni su bili ključni za razvoj terapije zasnovane na RNK tehnologiji.

U svom novom radu objavljenom u znanstvenom časopisu PLOS Genetics, O'Rourke i njeni suradnici su koristili crve da skeniraju 293 gena povezana s gojaznošću kod ljudi, s ciljem definiranja koji geni su zapravo uzrokovali ili spriječili pretilost. Oni su ovo uradili razvijanjem modela pretilosti kod crva, neke od njih hraneći uobičajenom hranom, a neke hranom bogatom fruktozom.

Ovaj model pretilosti, udružen s automatizacijom i nadgledanim testiranjem učenja potpomognutog mašinama, omogućio im je da odrede 14 gena koji uzrokuju pretilost i tri koja pomažu da se ona spriječi. Zanimljivo je da su otkrili da blokiranjem djelovanja tri gena koja sprječavaju crve da postanu pretili njima to također omogućuje da duže žive i imaju bolju neuro-lokomotornu funkciju. To su vrste pomoći pri razvoju lijekova zahvaljujući kojima se nadamo dobiti lijekove protiv gojaznosti.

Još mnogo toga treba uraditi, naravno. Ali, istraživači kažu da su pokazatelji ohrabrujući.

Na primjer, blokiranje djelovanja jednog gena kod laboratorijskih miševa spriječilo je dobivanje na težini, što je poboljšalo osjetljivost na inzulin i snizilo razinu šećera u krvi. Ti rezultati (uz činjenicu da su istraživani geni odabrani jer su povezani s pretilošću kod ljudi) dobro predviđaju da će biti djelotvorni i za ljude, kažu istraživači.

„Terapije protiv pretilosti hitno trebaju smanjiti teret pretilosti kod pacijenata i u zdravstvenom sustavu,“ rekla je O'Rourke. „Naša kombinacija ljudske genomike s testovima uzročnika na modelu životinja obećava da su dobri izgledi da ciljevi u kliničkim istraživanjima budu ostvareni zbog svoje očekivane povećane učinkovitosti i smanjenih nus pojava.“

S engleskog preveli i prilagodili članovi Prevoditeljske sekcije Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ Kiseljak

Izvor:

https://www.sciencedaily.com/releases/2021/10/211001100432.htm

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više