Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada i kako naše razumijevanje mentalnog zdravlja raste, mi rastemo zajedno s njim. Mentalno zdravlje je daleko napredovalo od ranih devedesetih kada je Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) službeno utvrdila taj dan, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Naša samosvijest i osjetljivost prema tome promijenili su stvari na bolje. Naš jezik koji se odnosi na mentalno zdravlje poboljšao se jer se riječi poput „lud“ i „luđak“ upotrebljavaju manje fleksibilno i mi sve bolje shvatamo da mogu (ne)namjerno naštetiti i stigmatizirati. Iako smo naučili puno toga, još uvijek možemo učiniti puno više da bismo napredovali kao društvo.
Šta je mentalno zdravlje?
- Mentalno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija definirala je kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Dobro mentalno zdravlje nije samo odsustvo problema s mentalnim zdravljem koji se mogu dijagnosticirati, iako će dobro mentalno zdravlje vjerovatno pomoći u zaštiti od razvoja mnogih takvih problema. Njega karakterizira sposobnost osobe da ispuni brojne ključne funkcije i aktivnosti, uključujući sposobnost učenja, sposobnost osjećaja, izražavanja i upravljanja nizom pozitivnih i negativnih emocija, sposobnost formiranja i održavanja dobrih odnosa s drugima, te sposobnost suočavanja s promjenama i nesigurnosti i upravljanje njima - ističe Lejla Selimović iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ).
Problemi s mentalnim zdravljem kreću se od briga koje svi imamo kao dio svakodnevnog života do ozbiljnih dugoročnih stanja. Većina ljudi koji imaju mentalnih problema mogu ih preboljeti ili naučiti živjeti s njima, posebno ako rano dobiju pomoć. Većina simptoma mentalnog zdravlja tradicionalno se dijeli u skupine koje se nazivaju ili „neurotični“ ili „psihotični“ simptomi. „Neurotik“ obuhvaća one simptome koji se mogu smatrati teškim oblicima „normalnih“ emocionalnih iskustava poput depresije, anksioznosti ili panike. Stanja koja su se ranije nazivala „neurozama“ danas se češće nazivaju „uobičajenim problemima mentalnog zdravlja“.
Kako da sačuvamo svoje mentalno zdravlje?
- Važno je voditi računa o sebi i izvući maksimum iz života. Postoji pet praktičnih načina za brigu o svom mentalnom zdravlju. Unošenje jednostavnih promjena u vaš život ne treba koštati bogatstvo ili oduzimati puno vremena. Svako može slijediti ovaj savjet. Zašto ne početi danas? Razgovarajte o svojim osjećajima. Budite aktivni. Jedite dobro. Budite u kontaktu. Zatražite pomoć. Svi su podložni promjenama ili padu raspoloženja kada stvari krenu po zlu. Ako vam stvari postanu previše teške i osjećate da se ne možete nositi, zatražite pomoć - dodaje Selimović.
Ovogodišnja tema kojom se obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja je “Mentalno zdravlje u nejednakom svijetu”.
Ova tema, odabrana za 2021. godinu, naglasit će da pristup uslugama mentalnog zdravlja ostaje nejednak, jer između 75 i 95 posto ljudi s mentalnim poremećajima u zemljama s niskim i srednjim prihodima uopće ne može pristupiti centrima za mentalno zdravlje, a pristup u zemljama s visokim dohotkom nije puni bolji.
Nedostatak ulaganja u mentalno zdravlje nesrazmjeran ukupnom zdravstvenom proračunu pridonosi nedostatku u liječenju mentalnog zdravlja. Mnogi ljudi s mentalnom bolešću ne dobijaju tretman na koji imaju pravo i koji zaslužuju i zajedno sa svojim porodicama i njegovateljima i dalje trpe stigmu i diskriminaciju. Jaz između “onih koji imaju” i “onih koji nemaju” sve je širi i postoji neprestana nezadovoljena potreba za brigom o osobama s mentalnim problemima.
U INZ-u napominju da je pandemija COVID-19 dodatno je istaknula učinke nejednakosti na zdravstvene ishode i niti jedna država, ma koliko bogata bila, nije u potpunosti spremna za to. Pandemija je utjecala i nastavit će utjecati na ljude svih dobnih skupina na mnogo načina - infekcijom i bolestima, što ponekad rezultira smrću koja predstavlja težak gubitak članovima porodice; kroz ekonomski uticaj, uz gubitak posla i stalnu nesigurnost za zadržavanje istog; i uz fizičko distanciranje koje može dovesti do socijalne izolacije, navode iz INZ-a.
