× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Milo Jukić

akresevo_a1a.jpg

 

„U mjesecu srpnju 1913. sazidan je hrvatski dom t.j. zgrada za hrvatsku narodnu čitaonicu u Kreševu uz rijeku kod česme zvane 'Gajana' – pod gajem kreševskim“, navodi se u ljetopisu Franjevačkog samostana Kreševo. „Mjesto (je) ustupila obćina – gradsko poglavarstvo – a gradila se od dobrovoljnih prinosa.“

Trinaest godina prije, 1900., osnovana je Hrvatska narodna čitaonica. Glavni inicijator bio je, s izvjesnim učiteljem Anićem, dr. fra Danijel Ban. On je bio i prvim predsjednikom, a iste se dužnosti prihvatio i nakon što je sagrađen dom. Samostan je izdvojio 300 kruna, a po 100 kruna (na drugom mjestu piše da su dali po 50 kruna) vlastite ušteđevine dali su, kao utemeljitelji, njegovi članovi fra Mijo Kopićfra Blaž Pordušićfra Rafo Čondrićfra Lovro Mihačević i fra Jozo Divić. Taj novac bio je glavnica u štedionici, koja će kasnije, s tada izdašnim kamatama, omogućiti gradnju doma.
„Samostan dao i slika za ures čitaonice velikih i knjiga za osnovanje knjižnice oko stotinu komada“, navodi se u ljetopisu. „Ovo nek se zna, jer ima ih već nezahvalnika koji prigovaraju da franjevci ne čine ništa za kulturu naroda i kao da bi sve imali dati njima. Sve, vele – je narodno! Izbija eto duh današnjih prosvjetljenih.“


Zbog sudjelovanja u osnutku „Čitaonice“ u srpnju 1901. je iz Kreševa na Kupres „priko svoje volje“ premješten dotadašnji upravitelj Kotarske ispostave Grgo Vuković.


„Isti je“, stoji u ljetopisu, „bio vrlo obljubljen u mjestu, te su mještani slali i deputaciju na vladu, da ostane, nu nijesu uspjeli. Kako se može mislit, glavni je uzrok bio njegova premještanja što se bojagi previše zauzimao za hrvatstvo, a sve što je učinio glede toga što se zauzimao za hrvatsku narodnu čitaonicu u mjestu.“
Bilo je to vrijeme vladavine Bosnom i Hercegovinom zajedničkog ministra financija Austrougarske Monarhije Benjamina Kallaya. Njegova vladavina zasnivala se na neoapsolutističkim pokušajima da ugnjetavanjem, vojnom i policijskom silom te brutalnom represijom zaustavi buđenje nacionalne svijesti Hrvata i Srba u našoj zemlji te da inaugurira nepostojeću bosansku naciju. Uveo je sveobuhvatnu cenzuru tiska i knjiga, zabranivši mnoge i zaprijetivši prekršiteljima visokim novčanim, ali i zatvorskim kaznama (do tri godine zatvora).

Milo Jukić/kresevo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Milo Jukić

akresevo_a1a.jpg

 

„U mjesecu srpnju 1913. sazidan je hrvatski dom t.j. zgrada za hrvatsku narodnu čitaonicu u Kreševu uz rijeku kod česme zvane 'Gajana' – pod gajem kreševskim“, navodi se u ljetopisu Franjevačkog samostana Kreševo. „Mjesto (je) ustupila obćina – gradsko poglavarstvo – a gradila se od dobrovoljnih prinosa.“

Trinaest godina prije, 1900., osnovana je Hrvatska narodna čitaonica. Glavni inicijator bio je, s izvjesnim učiteljem Anićem, dr. fra Danijel Ban. On je bio i prvim predsjednikom, a iste se dužnosti prihvatio i nakon što je sagrađen dom. Samostan je izdvojio 300 kruna, a po 100 kruna (na drugom mjestu piše da su dali po 50 kruna) vlastite ušteđevine dali su, kao utemeljitelji, njegovi članovi fra Mijo Kopićfra Blaž Pordušićfra Rafo Čondrićfra Lovro Mihačević i fra Jozo Divić. Taj novac bio je glavnica u štedionici, koja će kasnije, s tada izdašnim kamatama, omogućiti gradnju doma.
„Samostan dao i slika za ures čitaonice velikih i knjiga za osnovanje knjižnice oko stotinu komada“, navodi se u ljetopisu. „Ovo nek se zna, jer ima ih već nezahvalnika koji prigovaraju da franjevci ne čine ništa za kulturu naroda i kao da bi sve imali dati njima. Sve, vele – je narodno! Izbija eto duh današnjih prosvjetljenih.“


Zbog sudjelovanja u osnutku „Čitaonice“ u srpnju 1901. je iz Kreševa na Kupres „priko svoje volje“ premješten dotadašnji upravitelj Kotarske ispostave Grgo Vuković.


„Isti je“, stoji u ljetopisu, „bio vrlo obljubljen u mjestu, te su mještani slali i deputaciju na vladu, da ostane, nu nijesu uspjeli. Kako se može mislit, glavni je uzrok bio njegova premještanja što se bojagi previše zauzimao za hrvatstvo, a sve što je učinio glede toga što se zauzimao za hrvatsku narodnu čitaonicu u mjestu.“
Bilo je to vrijeme vladavine Bosnom i Hercegovinom zajedničkog ministra financija Austrougarske Monarhije Benjamina Kallaya. Njegova vladavina zasnivala se na neoapsolutističkim pokušajima da ugnjetavanjem, vojnom i policijskom silom te brutalnom represijom zaustavi buđenje nacionalne svijesti Hrvata i Srba u našoj zemlji te da inaugurira nepostojeću bosansku naciju. Uveo je sveobuhvatnu cenzuru tiska i knjiga, zabranivši mnoge i zaprijetivši prekršiteljima visokim novčanim, ali i zatvorskim kaznama (do tri godine zatvora).

Milo Jukić/kresevo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više