Foto: Ilustracija

Usputna arheologija 

Opće poznata stvar je da je kiseljačko područje bilo naseljeno i prije više od dva tisućljeća. Međutim, malo manje poznato je to da je prostor današnjeg Kiseljaka bio naseljen još i mnogo ranije, odnosno u mlađem kamenom dobu ili neolitu.

Arheološka ispitivanja

Pedesetih godina prošlog stoljeća, ili točnije 1958 god., znameniti arheolog Pavao Anđelić, vršeći arheološka ispitivanju u Kiseljaku i njegovoj okolici, naišao je na neočekivana otkrića.

U dijelu Kiseljaka, između brijega na kom se nalazi kiseljačka župna crkva i drugog brijega gdje se nalazi hotel Dalmacija, spomenuti arheolog je primijetio zanimljive nalaze na površini. Naime, na netom asfaltiranom i proširenom te usječenom putu koji iz Kiseljaka vodi ka Sarajevu, primijećeni su komadi lomljene keramike i uglja. To je bio dovoljan razloga da se istraži i okolni teren. Na odvajanju puta koji vodi ka samom hotelu bili su vidljivi tamniji slojevi zemlje koji su na prvi pogled odudarali od okoline. Pažljivim pregledom pronađeni su komadi poliranih sjekira, kameni žrvnjevi, komadići slabo obrađene neukrašene keramike i zemljanog lîjepa (zemljena žbuka sa zidova od pruća) na kom se vidi otisak od pruća. U vodovodnom kanalu koji je vodio do tada novosagrađene zgrade, pronađeni su novi nalazi koji upućuju na neolitsko naselje. Kulturni sloj kreće od 50 cm sa površine pa do 120 cm u dubinu. Preko puta, u muslimanskom mezarju, na netom iskopanom mezaru, isto tako pronađeni su komadići crvenog zemljanog lijepa, te nekoliko komada kamenog oruđa. Svi ovi nalazi odneseni su u Zemaljski muzej u Sarajevu.

Bez sustavnog rada

 Naknadnim analizama je utvrđeno da se na prostoru od oko 500 kvadrata, nalazilo naselje iz vremena neolita ili mlađeg kamenog doba od prije 2 500 godina prije nove ere (Butmirska kultura )  ili prije 4500 godina. Navedeni teren je već uvelike bio devastiran sa izgrađenim putevima, rovovima za kreč, grobljem te izgrađenim objektima te se od sustavnog istraživanja, nažalost, odustalo. Kažemo nažalost jer, ako se toliko toga pronašlo usputnim pregledom terena, tko zna što bi još otkrila sustavnija arheološka istraživanja.

Tako da smo zbog toga ostali uskraćeni za informacije, kako su naši „najstariji Kiseljačani“ živjeli, što su jeli, pili, te koje su brige vodili. Sa kakvim su se oni pandemijama borili, i koji su im glavni problemi bili.

U naselju Han Ploča, preko puta džamije, a u pravcu rijeke, preciznije na njivi Zagrebnjača, isto tako su pronađeni ostaci neolitskog naselja. Bez dodatnih i preciznih arheoloških ispitivanja, nije moguće utvrditi povezanost, kako kulturnu tako ni vremensku između ova dva naselja.

Nažalost, obje ove lokacije nikada nisu sustavno arheološki obrađene, te smo ostali zakinuti za te informacije. Ostaje nada da će se u budućnosti, naći snage, novaca, vremena i dobre volje da se ove lokacije istraže.

 Foto: Ilustracija

Milan Tuzlak/artinfo.ba