"Ono što je meni najljepše kada ronim je osjećaj kao da lebdite u plavetnilu, mir koji osjećam i činjenica da čujete samo svoje disanje i mjehuriće. Nije na odmet ni to što u pola sata zarona izgubite 300 kalorija", kazala nam je Jelena Soldo, veliki zaljubljenik u more i potpredsjednica Ekološko roniteljskog kluba Leut/Blace.

Ideja o osnivanju udruge ERK „Leut/Blace“ je potekla od strane nekoliko entuzijasta, zaljubljenika u more i podmorje, ronilaca iz Hrvatske, pa i Hercegovine. 

"Osnovani smo 2016. godine u Blacama, općina Slivno, te smo laganim koracima započeli naše aktivnosti. Cilj naše udruge je prvenstveno promocija SCUBA ronjenja kao sporta, te očuvanje prirode. Već u prvim godinama postojanja naše udruge smo organizirali ekološke akcije čišćenja podmorja, a prva takva je bila trodnevna akcija u Blacama 2017. godine u kojoj je sudjelovalo oko 50 ronilaca iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ta akcija je postala tradicionalna. Redovito se i rado odazivamo na pozive udruga diljem primorja za sudjelovanje u ekološkom djelovanju, tako da smo ronili na Mljetu, u Dubrovniku, Kornatima, Splitu, Makarskoj, Kleku, Prviću, Vukovaru…", priča Jelena za Pogled.ba.

Udruga trenutno broji oko 40 članova iz Blaca, Metkovića, Splita, Zagreba, te iz Hercegovine, prvenstveno iz Mostara. 

"Članovi iz Hercegovine su većinom iz Mostara, a dio je iz Širokog brijega, Međugorja, Čapljine. Sama struktura članstva je raznolika. U klubu imamo inženjere, liječnike, ekonomiste, informatičare, profesore, studente i svi u skladu sa svojim znanjem i mogućnostima sudjeluju u realizaciji projekata i aktivnosti udruge. Predsjednik naše udruge, Dražen Ivanković, je instruktor SCUBA ronjenja (I3- instruktor s tri zvjezdice), ja sam liječnik u Hrvatskom ronilačkom savezu, te redovito održavamo tečajeve za nove ronioce. Naš najmlađi član ima 14 godina i zanimljivo je da trenutno jedini u Hrvatskoj ima iskaznicu RD (discovery)", kaže Jelena. 

Eko tjedan 2021.

Upravo je Jelena, zajedno s još 10-tak članova iz Hercegovine, sudjelovala u nedavnoj akciji čišćenja Jadranskog mora. Proveli su tjedan dana na brodu od 17. do 24. travnja te očistili Mljet, Korčulu, Hvar i Šćedro. 

"Akcija „ Eko tjedan 2021.“ je bila do sada najveći projekt naše udruge.  Ideja za ovaj projekt se javila unatrag godinu i pol dana kada smo aplicirali našu ideju na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske. 
Projekt se trebao održati prošle godine u istom periodu, ali je na žalost pandemija korona virusom i posljedični lockdown poremetio naše planove, te smo realizaciju premjestili na ovu godinu. U realizaciji projekta je sudjelovalo oko 10-ak ronilaca iz Hercegovine, pa bismo mogli reći da je akcija imala jedan međunarodni karakter. 

Plan projekta je bio napraviti eko akciju na Mljetu, Korčuli, Hvaru i Šćedru, tj na mjestima gdje je aktivan nautički turizam.  Mljet je bio naša prva destinacija i tu je naš domaćin bio Mario Orlandini, veliki prijatelj naše udruge, te vlasnik ronilačkog centra Aquatica. 

Sljedeća stanica je bila Korčula, gdje smo ronili s članovima lokalne udruge ERK „Korčula“, a sa Korčule smo krenuli na Hvar. Putovanje s Korčule na Hvar je bilo poprilično interesantno, tada su neki od nas prvi put okusili sve „čari“ morske bolesti zahvaljujući maestralu koji nas je lupao u pramac.
 Srećom, nije dugo trajalo. Pri dolasku na Hvar dočekali su nas predstavnici iz Grada Hvara, te smo s njima dogovorili lokacije ronjenja. Zadnja lokacija je bio otok Šćedro, gdje smo proveli dva dana. Ovim putem bih se voljela zahvaliti svim našim domaćinima- Mariju Orlandiniju i ronilačkom centur „Aquatica“, Franji Fabrisu i ERK „Korčula“, Gradu Hvaru i Turističkoj zajednici Grada Hvara, udruzi „Prijatelji otoka Šćedro“, Turističkoj zajednici Jelsa. Bez njih i lijepe suradnje koju smo ostvarili projekt bi bio manje uspješan. 

Osobita zahvala ide gospođi Jasni i gospodinu Ivi s otoka Šćedro, te našim skiperima Renatu Baturu, te Mariju Živkoviću u čijem su vlasništvu katamarani s kojima smo plovili", ističe Jelena, dodajući kako tijekom ronjenja u moru pronalaze zaista svašta. 

"Najveći dio otpada čini plastika koja je teško razgradiva pa se godinama samo gomila u podmorju. Na žalost podmorske struje nam lijepo „serviraju“ otpad i iz drugih zemalja. Mi smo nalazili ambalažu staru više od 40 godina (nešto što se davno prestalo proizvoditi), posuđe, akumulatore, namještaj, stare perilice, građevinski materijal… ", navodi. 

No, kako kaže, ipak misli da se u posljednje vrijeme ipak polako budi svijest o ekologiji, te se sve više ulaže u čišćenje podmorja. 

"Na neke stvari ne možete utjecati- kao npr. već spomenute morske struje, ali stalnom, upornom edukcijom i važnosti očuvanja prirode možete postići velike rezultate što i jest cilj naše udruge.  „More je izvor života“, čak je i Zabranjeno pušenje pjevalo o tome. Priroda pamti. Daje nam puno, a traži malo. Ne trebamo biti paraziti u ovom svijetu, već trebamo čuvati sve što imamo za neke buduće generacije". 

Na pitanje što je privlači kod ronjenja, kaže nam da je SCUBA ronjenje odličan sport. 

"Često me ljudi pitaju je li me strah, a ja se osobno osjećam sigurnije pod vodom nego na cesti. Ljudi vole pitati koja je najveća dubina na kojoj sam bila ili jesam li ikad naletila na morskog psa. U ronjenu postoje stroga pravila koja se moraju poštivati i tada je ronjenje najsigurnije. Ronilac prve kategorije (R1) može roniti do 20 metara dubine, uvijek u pratnji ronica veće kategorije. Ja imam dvije zvjezdice (R2) pa mogu roniti do 40 m dubine, opet u pratnji. Sve ispod 40 m je tehničko ronjenje za koje se prolaze posebne edukacije. Uvijek se roni u paru, vaš par vam mora biti na dohvat ruke, a vodi vas voditelj ronjenja koji ima barem tri zvjezdice (R3)", objašnjava nam Jelena.

Kako kaže, trenutno nemju suradnju s Civilnom zaštitom, 'a tko zna, možda se i to promjeni'. Za sada smo udruga članica Hrvatskog ronilačkog saveza, te Zajednice tehničke kulture Dubrovačko neretvanske županije. Naravno, uvijek smo na raspolaganju sa svojim znanjem, sposobnostima i vremenom pomoći u svakom trenutku kada se za to pokaže potreba, ne samo kao ronioci."

Cilj ERK Leuta je animirati i mlađu populaciju

„Ronjenje je divan, timski sport. Cilj nam je educirati ih ne samo o ronjenju, već i očuvanju okoliša. Sudjelovanje u radu udruge omogućava upoznavanje novih ljudi iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine i šire, omogućuje sudjelovanje u događajima koje ne možete doživjeti sjedeći kući za računalom. Tu se stvaraju prijateljstva, povezanost, a i radite nešto čime doprinosite boljitku svoje domovine. „Misli globalno, djeluj lokalno i snosi osobnu odgovornost.“ Svi koji žele postati članovi udruge ili završiti ronilački tečaj se mogu javiti porukom na našem facebook profilu ERK Leut Blace", zaključila je Jelena. 

Ovaj projekt je izrađen uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sadržaj ovog članka kao i stavovi izrečeni u istom su u isključivoj odgovornosti Ekološko roniteljskog kluba Leut i ni pod kojim uvjetima se ne mogu smatrati kao odraz stajališta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 
 

pogled.ba