Prva istraživanja na lokalitetu Svibe urađena su 2018. godine kada su tijekom pet radnih dana otkriveni temelji zida dužine oko 15 metara što je nagovještavalo da se radi o građevinskom kompleksu na pomenutom lokalitetu. Međutim, tadašnja iskopavanja postavila su samo nova pitanja, o kakvom se objektu radi, te nove ciljeve da se otkrije lokalitet.
U razgovoru za Klix.ba direktorica Zavičajnog muzeja Visoko Mubera Pulo je kazala da je lokalitet u Gornjim Moštrama u literaturi zabilježen kao jedan od rijetkih antičkih lokaliteta.
Ističe da antičko razdoblje nije bio toliko zastupljen u Visokom jer nije bilo mnogo otkrića te da je u bogatoj povijesti Visokog u kontinuitetu od 4.500 godina samo tao razdoblje predstavljao "prazan prostor".
"Imali smo samo nešto slučajnih nalazišta, a ove vile su nešto najveće do sada. Male tragove bi otkrivali prilikom poljoprivrednih radova te su upućivali na Rimsko razdoblje, ali ništa nije sustavno istraženo. Ovo je za nas bitno jer se nijedan lokalitet iz antičkog razdoblja nije sustavno istraživao. Prije dvije godine smo odlučili započeti radove na ovom lokalitetu, a kako nismo mogli nastaviti prošle godine, odlučili smo to uraditi ove godine početkom listopada. Radi se o nekih sedam hektara zemljišta te se pretpostavlja da se radi o rimskom naselju jer su pronađeni temelji zidova", kazala je Pulo.
Dodala je da zbog nedostatka sredstava arheološke radove neće moći voditi još dugo jer se radi o velikom kompleksu, ali da će se raditi u fazama kako bi se došlo do potvrde da se radi o poljoprivrednoj, seoskoj vili, gdje se živjelo i proizvodilo.
"Cilj nam je pronaći i stambeni dio ovog objekta kako bi se potvrdile teorije od ranije koje postoje. Visoko je jako bogat arheološki kraj, ali nedovoljno istražen. Imamo sedam nacionalnih spomenika, a istraživanja rimskog razdoblja su sigurno posebno značajna", zaključila je Pulo.
Iz Zavičajnog muzeja Visoko su kazali kako je cilj riješiti slagalicu i postavljenu dilemu.
"Prva rimska ladanjska vila na području Visokog ili pak kraljevski dvor srednjovjekovnih bosanskih vladara i možda crkva Kulina bana?", poručili su iz visočkog muzeja.
U razgovoru za Klix.ba direktorica Zavičajnog muzeja Visoko Mubera Pulo je kazala da je lokalitet u Gornjim Moštrama u literaturi zabilježen kao jedan od rijetkih antičkih lokaliteta.
Ističe da antičko razdoblje nije bio toliko zastupljen u Visokom jer nije bilo mnogo otkrića te da je u bogatoj povijesti Visokog u kontinuitetu od 4.500 godina samo tao razdoblje predstavljao "prazan prostor".
"Imali smo samo nešto slučajnih nalazišta, a ove vile su nešto najveće do sada. Male tragove bi otkrivali prilikom poljoprivrednih radova te su upućivali na Rimsko razdoblje, ali ništa nije sustavno istraženo. Ovo je za nas bitno jer se nijedan lokalitet iz antičkog razdoblja nije sustavno istraživao. Prije dvije godine smo odlučili započeti radove na ovom lokalitetu, a kako nismo mogli nastaviti prošle godine, odlučili smo to uraditi ove godine početkom listopada. Radi se o nekih sedam hektara zemljišta te se pretpostavlja da se radi o rimskom naselju jer su pronađeni temelji zidova", kazala je Pulo.
Dodala je da zbog nedostatka sredstava arheološke radove neće moći voditi još dugo jer se radi o velikom kompleksu, ali da će se raditi u fazama kako bi se došlo do potvrde da se radi o poljoprivrednoj, seoskoj vili, gdje se živjelo i proizvodilo.
"Cilj nam je pronaći i stambeni dio ovog objekta kako bi se potvrdile teorije od ranije koje postoje. Visoko je jako bogat arheološki kraj, ali nedovoljno istražen. Imamo sedam nacionalnih spomenika, a istraživanja rimskog razdoblja su sigurno posebno značajna", zaključila je Pulo.
Iz Zavičajnog muzeja Visoko su kazali kako je cilj riješiti slagalicu i postavljenu dilemu.
"Prva rimska ladanjska vila na području Visokog ili pak kraljevski dvor srednjovjekovnih bosanskih vladara i možda crkva Kulina bana?", poručili su iz visočkog muzeja.
Klix.ba
