ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Putujemo s Valentinom

kravica vodopad val


Već 10 godina privatno radim posao za koji sam se školovala, koji volim i koji me ispunjava, međutim putovanja su nešto što je oduvijek moja Ljubav. Volim istraživati, slušati „lokalce“, saznati nešto novo o bilo kojem mjestu, kulturi i životu. Meni predstavlja izazov napraviti plan puta i krenuti, sama ili sa ekipom. Do sada sam uglavnom putovala izvan granica BiH. Trenutna situacija mi ne daje potpunu sigurnost kako bih prešla granicu. Iz navedenog razloga sam se našla kao turist u državi gdje sam rođena i živim već 32 godine. U početku kada sam počela prikupljati informacije odmah sam shvatila kako jako malo znam o državi u kojoj cijeli život živim. S druge strane nisam uvijek pronalazila sve informacije koje me zanimaju o lokacijama. Takva činjenica me na neki način natjerala da istražim i napravim plan kuda i kako. Odlučila sam pisati sve detalje javno kako bih dala pravu sliku turističkih destinacija iz mog kuta. Nakon mojih objava putem IG profila endji_jones mnogi su se odvažili i krenuli. Kao razlog su naveli činjenicu da im je mnogo pomoglo to što sam pisala u detalje o svemu, na prvom mjestu troškove putovanja, potom rute, plan, preporuke i slično. Nakon komunikacije sa tim ljudima nastala je ideja da napišem vodiče o lokacijama na kojima sam do sada bila. Nadam se da će i Vama pomoći sve informacije koje imam i da ćete se odvažiti i istražiti Bosnu i Hercegovinu. Reći ću samo da ćete se iznenaditi koliko smo bogati prirodnim ljepotama i koliko turizam može ovu državu dignuti na noge. 

 

IMG_20200809_095004.jpg

 

KRAVICA

Vjerujem kako ste čuli (ako već i niste bili) za vodopad Kravica. Nalazi se 3km nizvodno od Vitaljine u Studencima (Ljubuški) i najatraktiviniji je na Trebižatu. Visina samog vodopada kreće se između 26-28m dok je vodeni amfiteatar ispod slapa promjera čak 120m. Preko sedronosnog sloja od dna do vrha slapa izrasli su trava, mahovina i lišajevi, a uz sami slap nikle su konopljika, smokve i topole. Sve to ovom prostoru daje neku posebnu čaroliju. Nekada u prošlosti ovdje su se nalazili i mlinovi te stupe za valjanje sukna.

Na Kravici je dozvoljeno kupanje i to je definitivno atrakcija među domaćim ali i stranim turistima.

Radno vrijeme preko ljeta je od 7 do 22 sata.

Parking je besplatan.

Ulaznica za Kravicu je 10KM po osobi. Djeca do 7 godina ne plaćaju ulaz. Za grupe nude i popuste što možete pronaći na službenoj stranici kao i sve kontakt informacije.

kravica-valentina-1.jpg

 

Nakon što kupite ulaznicu pješice ćete se spustiti stepenicama i stazom koja je zaista divno uređena, sa klupama za povremeni odmor, te nekoliko vidikovaca s pogledom na slapove i prirodu.

Pored vodopada možete popiti piće ali i jesti. Ukoliko se odlučite samo popiti piće preporučujem bar koji se nalazi odmah pokraj slapova i tu se ne poslužuje hrana niti kava (samo sokovi, voda i slično). Ukoliko želite jesti imate dva restorana u kojima je hrana sasvim uredu, ali i cijene. Cijena kave i vode se kreće između 1-2,5KM.

Na Kravici možete unajmiti i bicikl ili kajak/kanu te sami istraživati.

Ono što dobar dio ljudi ne zna jeste kako ulaznica od 10KM za Kravicu uključuje još 2 lokacije: muzej franjevačkog samostana na Humcu te Koćušu. Iz ovog razloga često ćete proćitati kako je ulaz na Kravicu prilično skup. Međutim, ne bih se složila ako ste turista i ako uzmem u obzir što je sve uključeno. Kartu čuvajte i na ulazu te dvije lokacije je samo pokažete.

Udaljenosti automobilom

Ljubuški – Kravica 8,2km (15 minuta)

Franjevački samostan na Humcu – Kravica 9,6km (15 minuta)

Čapljina – Kravica 18km (20 minuta)

Koćuša – Kravica 19km (25 minuta)

Međugorje – Kravica 19km (25 minuta)

Mostar – Kravica 43km (50 minuta)

Kiseljak – Kravica 155km (2 sata i 45 minuta)

 

IMG_20200809_143834.jpg

 

 

HUMAC

Najstariji muzej u Bosni i Hercegovini se nalazi baš ovdje, na Humcu pokraj Ljubuškog. Osnovan je 1884. godine i u sklopu je franjevačkog samostana. Karta koju kupite na Kravici ovdje vam važi te nemate dodatnih plaćanja. Na ulazu će vas dočekati jedna mlada djevojka koja će vam i ispričati o muzeju, svakoj postavci, te vas provesti kroz cijeli muzej.

Muzej je podjeljen na tri djijela a izloženi su predmeti prikupljani iz Hercegovine od starijeg kamenog doba (paleolitika) do danas. 

 

humska-ploca.jpg

Svakako da je najzanimljiviji izložak Humačka ploča koja predstavlja najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice – bosančice) na području današnje BiH. Natpis na ovoj oltarskoj menzi ima 80 slova od čega je pet glagoljskih, raspoređenih u 25 riječi. Uklesane su riječi spiralno u tri reda u obliku četverokuta. Ako se pitate zašto je tako uklesano, odgovor je da bi se moglo čitati prilikom obilaska oko oltara.

Ploča je teška 124 kg, a neka slova su i danas nejasna pa je na tim mjestima stavljen znak upitnika. Znak križa, koji se nalazi u gornjem lijevom kutu, znak je invokacije (tj mjesta odakle se krene čitati).

 

IMG_20200809_143934 (1).jpg

 

 

Svaki izloženi predmet ima neku priču iza sebe a kako i ne bi koliko je vremena prošlo od njegova nastanka do danas. Zanimljiva je pretpostavka čemu su služile ove male staklene bočice.

Naime, vjeruje se kako su muškarci prilikom odlaska na ratišta te bočice ostavljali svojim djevojkama/ženama. One bi u njih skupljale suze koje bi prolile žaleći za svojim voljenim. Po povratku bi ih vratile svojim muškarcima a oni bi znali prema količini suza koliko je njihova voljena patila i žalila za njima.

Ne postoji pisani trag za ovu priču, ali prenosi se usmeno sa generacije na generaciju.

 

IMG_20200809_134057 (1).jpg

 

FRANJEVAČKI SAMOSTAN I ŽUPA SV.ANTE PADOVANSKOG NA HUMCU


Kada ste već došli u muzej odvojite vrijeme posjetiti staru i novu crkvu na Humcu.
Prvi franjevci na ovo područje došli su još za vrijeme Kotromanića gdje su početkom 15. st. osnovali samostan i crkvu sv.Katarine. Nakon dolaska turaka samostan i crkva su srušeni, a franjevci su pobjegli u Zaostrog. Čak 130 godina iz Zaostroga su pastorizirali svoje vjernike sa područja ljubuškog kraja a i ostatka Hercegovine.
1699. godine turske vlasti su im zabranile djelovanje te tada sve preuzimaju fratri iz kreševskog samostana. Ovako je bilo do 1843. godine, kada je osam franjevaca rodom iz Hercegovine tražila da osnuju samostan što je podržano od strane Rima te 1844. godine i dopušteno. Dvije godine kasnije gradi se prvi samostan na Širokom Brijegu nakon čega franjevačka zajednica u Hercegovini dobiva svoju samostalnost.
Nakon gradnje prvog samostana franjevci su osjetili potrebu za širenjem svoje zajednice i odlučili napraviti samostan ovdje, na Humcu, gdje je temeljni kamen blagoslovljen 1867. godine. Nakon smostana odlučeno je da se sagradi sjemenište za odgoj mladih franjevaca, a potom i crkva. Samostan i danas djeluje i radi, a ako pozvonite na vrata vjerujem kako ćete zateći nekog od stanovnika samostana koji će vam rado ispirčati nešto o povijesti. Mene je dočekala časna sestra koja mi je pokazala vrt i staru crkvu.

 

IMG_20200809_135633 (1).jpg

 

Ispred ovog kompleksa (samostana, stare i nove crkve) nalazi se niz klupa u prirodnoj hladovini jer se tijekom ljeta mise održavaju na otvorenom.

Parking je besplatan.

Kada je turistička sezona možete u dvorištu kompleksa popiti kavu, osvježiti se i kupiti suvenir, ukoliko želite.

Udaljenosti automobilom

Ljubuški – Franjevački samostan na Humcu 2,6km (6 minuta)

Franjevački samostan na Humcu – Kravica 9,6km (15 minuta)

Međugorje – Franjevački samostan na Humcu 13km (17 minuta)

Čapljina - Franjevački samostan na Humcu 19km (25 minuta)

Koćuša – Franjevački samostan na Humcu 13km (20 minuta)

Mostar – Franjevački samostan na Humcu 37 km (50 minuta)

Kiseljak - Franjevački samostan na Humcu 152km (2 sata i 40 minuta)

KOĆUŠA

Ako ste bili na Kravici i na Humcu sada produžite na jedan kvalitetan ručak na Koćušu. Koćuša se nalazi na rijeci Mlade u selu Veljaci te važi za jedan od najlješih prirodnih bisera Hercegovine. Nizvodno od slapa mijenja ime u Trebižat. Visina slapa je 5m a dužina 50m. U blizini, ako upitate lokalce, možete pronaći i stare mlinove. Na Koćuši se možete kupati, ali i voziti kanuima.

 

IMG_20200809_123126.jpg

 

Uz same slapove postavljene su klupe na kojima možete satima sjediti i uživati u zvuku vode koja se spušta niz sedimentne stijene, sedre. Odmor za srce i dušu.

Ovdje preporučujem jesti jer u restoranu koji se zove Vodopad (nalazi se tik pored vodopada) naići ćete na odličnu uslugu i kvalitetnu hranu.

Ako ste vikendom u posjeti nazovite ih da rezervirate mjesto. Naime, vikendom je ovdje puno, mnogi rezerviraju povodom obiteljskog ručka.  Vjerujem ako dođete i bez najave, kao što sam ja, kako će vam osoblje pomoći i pronaći najbolje rješenje.

Okvirno cijene hrane i pića za jednu osobu su cca 20 KM. Ja sam primjerice popila esspreso produženu kavu, flaširanu vodu, pojela juhu i za glavno jelo uzela lignje sa žara. Služe domaći kruh. Sve sam platila 19,5KM.

Parking je besplatan.

 

IMG_20200809_123312.jpg

 

Udaljenosti automobilom

Ljubuški – Koćuša 11km (15 minuta)

Franjevački samostan na Humcu – Koćuša 13km (20 minuta)

Kravica – Koćuša 19km (25 minuta)

Međugorje – Koćuša 23km (30 minuta)

Čapljina – Koćuša 28km (35 minuta)

Mostar – Koćuša 46km (1 sat)

Kiseljak – Koćuša 162km (2 sata i 45 minuta)

 

 

Valentina Vidović, prof. informatike, turist države u kojoj živi /artinfo.ba

 

 

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2020 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17