Samo za artinfo: Irina Kapetanović Perduv o susjedima, glazbi, budućnosti
Već neko vrijeme se u Lepenici, malom mjestu u općini Kiseljak "šuška" o jednoj poznatoj gošći. Ovo naselje osim po prekrasnoj prirodi, odnedavno je poznato i po novoj dionici autoceste koja je probudila a nekima i dosta izmijenila ustaljenu svakodnevnicu.
Spomenuta gošća pak, susjedima ne smeta, dapače, na sav glas hvali njih i njihovo mjesto. Riječ je o poznatoj BH pjevačici, Irini Kapetanović Perduv, inače rodom iz Konjica, koja se sa suprugom nedavno preselila u Lepenicu.
O njenom privatnom životu ne možete čitati u novinama, stoga, da nije bilo govorkanja susjeda, ni mi ne bismo znali da je Kiseljak dobio poznatu sugrađanku. Međutim, njeni hitovi poput pjesama: "Mrazevi", "Gavran", "Sad se briše i blijedi" i brojnih drugih, čak i onim koji nisu ljubitelji rock glazbe, i te kako su poznati. Irina je vrlo rado pristala dati intervju za naš portal.
Artinfo.ba: Irina, za početak, otkud Vas u Lepenici?
U Lepenici imamo puno prijatelja, neki čitav život žive ovdje, a mnogi su, kao i mi, kasnije otkrili ovo prekrasno mjesto i mir koji pruža. Suprug i ja smo već odavno željeli preseliti na selo, ne volimo buku i gužvu velikog grada. Za mene je ovo potpuno novo iskustvo, znala sam da ce biti puno fizičkog rada koji je karakterističan za život na selu i u kuci, ali mi iskreno uživamo u svakom danu.
Artinfo.ba: Kako ste uopće došli od ovog mjesta, kako su vas lokalni stanovnici prihvatili, planirate li za stalno ostati?
Prijatelji, koje sam spomenula, su nam našli prekrasnu kuću u koju smo mogli odmah useliti i dileme vise nije bilo. Jako nam prija klima, kao i cista priroda koja nas okružuje. Stanovnici su nas odlično prihvatili, a mi smo jako zahvalni na tome. Svi su odlučni da nam pomognu u stvarima koje ne znamo dovoljno, recimo ja sam odmah napravila malu bašticu, a nemam bas iskustva i znanja, tako da susjedi rado priskaču u pomoć kada treba. Iskreno, svakim danom se sve vise zaljubljujem u ovo mjesto, a da li ćemo ostati za stalno još uvijek nismo odlučili definitivno.
Artinfo.ba: Iza Vas je nekoliko bendova, i ako se ne varamo, šest albuma? Što je sljedeće?
Na redu je 7. album. Imam napokon dovoljno vremena i inspiracije, ali i pravu ekipu ljudi oko sebe, da nakon duže pauze izdamo novi materijal. Mogu samo reci da ce biti koncepcijski drugačiji od muzike koju sam do sada radila. U međuvremenu, puno sviramo i radimo na sebi.
Artinfo.ba: Dugo ste pauzirali, je li se bilo teško odlučiti za solo karijeru?
Naravno, jer veća je i odgovornost. Zato čitav proces i traje tako dugo, jer sada sama radim posao koji bi inače radili drugi ljudi. Ali sama sam tako izabrala, jer ce krajnji produkt biti autentičan i autobiografski sto mi je sada jako vano.
Artinfo.ba: Kako je uopće egzistirati u ovakvoj prilično folk državi, i baviti se rock glazbom?
Dosta teško, naši mediji su gotovo isključivo rezervisani za folk muziku ili za izvođače koji dolaze iz drugih država. Ako tome pribrojimo i činjenicu da nikada nije riješen status autora i izvođača u našoj zemlji (uplate tantijema za autorski i izvođački rad), možemo reci da smo građani drugog ili trećeg reda. Ali, ja ne znam i ne želim drugačije. Srećom, imamo dovoljno publike iako nismo mnogo zastupljeni u medijima, tako da nam nikad nije problem organizovati svirku ili koncert bilo gdje.
Artinfo.ba: Kako komentirate sve veći broj "instant" zvjezdica pa i glazbenih nagrada...
Mislim da se kvalitet i iskustvo ne mogu kupiti, niti steci preko noći. Publiku ne možete prevariti. Samo rad na "terenu" odaje stvarno stanje, a to je da li vas ljudi vole slušati ili ne. Neki ce biti dovoljno pametni pa ce iskoristiti taj trenutak i poraditi na sebi, ali nažalost mnogi se potpuno izgube u tom oblačiću slave, pa izgube i sebe na tom putu.
Artinfo.ba: Uz supruga ste (kako smo mogli u medijima pročitati) zavoljeli i motore, a bavite se i boksom...kako provodite vrijeme u Lepenici?
Motore volim cijeli svoj život, a uz supruga sam ih zavoljela još i vise. Najviše volimo iskoristiti lijep dan i provozati se, bilo gdje, samo da uživamo u zraku i ljepoti naše države. Volimo se družiti sa drugim bikerima koji su nam cesti gosti tu na selu. Kada je lijepo vrijeme rado odemo pješačiti u šume koje su ovdje zaista bajkovite. Drugim danima imamo dovoljno posla i u kuci i oko nje, eto ovoga proljeća planiram napraviti veliki vrt, tako da se edukujem sto je moguće vise da bi sve bilo kako sam zamislila. Napokon imam dovoljno vremena i za čitanje, tako da zaista mogu reci da sam sretna ovdje.
Artinfo.ba: Po medijima Vas nema puno ali inače Vas nazivaju Bh. Janis Joplin... Koga još poštujete, s kim biste voljeli surađivati s domaće glazbene scene?
Poštujem i volim veliki broj muzičara, ali voljela bih snimiti nešto sa Massimom Savićem, on ima taj specifičan glas i muzički izraz, ali je i prekrasna osoba.
Artinfo.ba: Imali ste i nekoliko društveno angažiranih pjesama, pratite li politiku i kako komentirate sve veća iseljavanja mladih iz naše države?
Da, svi se borimo za pravdu na svoj način, naši prvi albumi su u potpunosti bili posvećeni socijalnim temama, jer za druge stvari nismo ni znali. Pripadamo generaciji koja je dobro osjetila rat i ne želimo ga vise nikad, zbog nas i naše buduće djece. Imala sam brojne prilike da odselim i nisam ih prihvatala, iz različitih razloga, ali najviše zbog toga sto su mi ovdje moji najdraži, sto sam tu stekla prijateljstva za čitav život i sto, čini mi se, ne znam drugačije. Mnogo naših prijatelja je otišlo zauvijek sto je uvijek na neki način otvaralo i u nama dilemu, da li radimo pravu stvar sto ostajemo ovdje. Bojim se da ta dilema još uvijek stoji. A mladi ljudi bez posla i budućnosti ce uvijek ići tamo gdje im se pruža normalan život. A to sto polako postajemo država staraca ide na dušu našim političarima koji za 20 godina nisu napravili ništa sto bi naše mlade uvjerilo da ostanu.
(artinfo.ba/im)
