Iako bi većina na prvu pomislila kako je povijest dosadan predmet, u Katoličkom školskom centru u Sarajevu postoji profesor nevjerojatan profesor koji s toliko truda, ljubavi i želje za prijenosom znanja pristupa svom poslu.

 Leonard Valenta, profesor je povijesti koji je specijalizirao metodiku nastave u Njemačkoj kako bi učenicima na što bolji i kvalitetniji način predočio svoje lekcije.

JULIJE CEZAR U RAZREDU

Ono što je mnoge privuklo, pa tako i nas jeste način i metode na koje taj profesor povijesti prenosi znanje svojim učenicima. Moramo priznati da se malokome da slušati što se dogodilo 500 godina prije Krista, a pogotovo ako ste jedan osnovnoškolac, pa vam je i mnogo toga nezamislivo. Ali kad vam se u učionici pojavi profesor obučen u Gaja Julija Cezara, kralja Tvrtka, faraona Ramzesa ili srednjovjekovnog viteza, onda zaista morate poslušati što to ima za reći. Naime, ovaj nastavnik u svome radu nerijetko koristi kostime kako bi svojim učenicima uprizorio neke od povijesnih osoba. Nekada je dovoljna koja plahta i lovorov vijenac, ali nekada su neoophodne i zahtjevnije kreacije što iziskuje i kupovinu istih, ali kako kaže naš sugovornik, to za njega ne predstavlja problem, jer voli svoj posao i ponosan je što može na ovakav način predočiti nešto što se dogodilo nekada davno s ciljem da to njegovi učenici što bolje upamte bez takozvanog „bubanja napamet“

SPECIJALIZIRAO METODIKU

Jeste li ikada čuli za nastavnika koji bi otišao u drugu državu samo da bi naučio načine i metode koje bi mu pomogle da djeca zavole njegov predmet, da ga učini zanimljivijim kroz interakciju i način izlaganja, te da učenici dobiju volju za nečim što ih inače ne zanima baš pretjerano?

Kontaktirali smo ga u želji da saznamo otkuda tolika motivacija ali i da vidimo kako izgleda jedna lekcija povijesti u njegovu izvođenju. Profesor Valenta rođen je 1976. godine u Heilbronnu, Njemačka. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zavidovićima. Studij povijesti završio je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Kao stipendist Georg-Eckert Instituta u Braunschweigu (Njemačka), nekoliko je godina boravio na izučavanju metodičkih i didaktičkih pristupa u nastavi povijesti u udžbenicima europskih zemalja. To je i razlog zašto su njegove „suhoparne“ lekcije vrlo zanimljive svim generacijama. Stekavši iskustva iz tih oblasti, aktivno je sudjelovao u obrazovnim reformama u Bosni i Hercegovini. Kao ekspert za nove didaktičke i metodičke pristupe izučavanja povijesti u nastavi održao je niz radionica i predavanja za nastavnike iz oblasti novih nastavnih metoda, didaktike, interkulturalizma i povijesti. Autor je i nekoliko udžbenika povijesti, znanstvenih radova iz povijesti, metodike i didaktike. U svom radu, osim spomenutog kostimiranja i uporabe drame u nastavi, i na druge načine kod učenika razvija motivaciju za izučavanje povijesti: kroz terenske nastave, debatne sate, različite radionice i igrokaze.

 „IGRA U NASTAVI“

Formalno obrazovanje nastavio je na Odsjeku za pedagogiju Univerziteta u Beogradu, gdje kao doktorand sprema tezu iz metodike nastave povijesti koja glasi „Igrokaz u nastavi povijesti“. Kako kaže naš sugovornik, potrebno je shvatiti važnost igrokaza u nastavi i dobrobiti koje ta igra nosi sa sobom u cilju postizanja kvalitetnih rezultata u učenju djece. Igra nije samo puka zabava, razuzdana aktivnost kako to misle klasični pedagozi. Ona je mnogo više od toga! Poznajete li ijednu igru koja nema pravila? Ne, svaka igra je organizirana i usmjerena ka cilju. Tako i igra u nastavi, zaključuje naš sugovornik.

SPISATELJSKI RAD

Spisateljskom se radom bavi dugi niz godina, pišući u nekoliko bosanskohercegovačkih listova i periodika o povijesti, kulturi, međureligijskom dijalogu i identitetu. Bio je suradnik i stalni kolumnist lista za kulturu, društvo i religiju Svjetlo riječi, u kojem je objavio više reportažnih zapisa i članaka iz povijesti Bosne i Hercegovine. Izdao je i knjigu pod nazivom „Kamenom satkana prošlost“, a posebno stavlja akcent na srednjovjekovne bosanske gradove. Na pitanje je li ikada imao priliku predavati učenicima iz kiseljačkih škola, profesor Valenta odgovara da nije, ali da bi se vrlo rado odazvao ukoliko bi primio poziv. Nedvojbeno, svima bi bilo zanimljivo učiti o stećcima dok vam se jedan takav nalazi u učionici napravljen od glinamola ili da čujete saborsku raspravu Grgura Ninskog u izvedbi svoga nastavnika. Stoga možemo reći da je ovo primjer jednog nastavnika kojemu je ljubav prema svome poslu i znanje učenika zaista na prvom mjestu, iako dosta puta to i financijski košta, ali to ne predstavlja barijeru u njegovu naumu da djeca trajno nauče, a ne da „bubajući napamet“ zaborave sve što su učili odmah nakon željene ocjene.

ZAŠTO UČENICI VOLE NJEGOVU ONLINE NASTAVU?

Budući da se sada nastava odvija online, nastavnici imaju veoma težak zadatak ispred sebe – poučavati djecu preko interneta, što nije nimalo lagan zadatak. Profesor Leonard to radi na veoma domišljat način – snimajući videe u kojima objašnjava lekcije iz povijesti. U prilogu pogledajte kako izgleda jedan takav „sat“ povijesti.

Nikolina J/artinfo.ba