Dan planete Zemlje u gotovo svim zemljama svijeta obilježava se 22. travanj, a ova godina je posebna jer se obilježava 50. obljetnica, ali isto tako svijet je zahvatila pandemija koronavirusa čime ni i obilježavanje tog dana nije u fokusu.
Prvi put ovaj događaj obilježen je na taj dan 1970. godine u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te se, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. travanj proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje.
Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području tog grada taj datum slavi kao Dan planeta Zemlje.
Dan planete Zemlje kao globalna inicijativa podizanja javne svijesti ima za cilj da inspiriše lokalne zajednice, neprofitna ekoudruženja za zaštitu okoliša, nevladine organizacije, obrazovne ustanove i druge organizacije da različitim ekološkim akcijama upozore javnost na važnost očuvanja životne sredine.
Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Žaneiru na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.
Na prijedlog bolivijske vlade 2009. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 22. travanj proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.
Ovaj datum još uvijek ima ogroman međunarodni značaj, a 2016. godina je bila posebna jer je baš tada stupio na snagu povijesni Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo.
Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše.
One se događaju vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa. Ako prosječne temperature ne svjetskoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.
Na ovaj dan se nastoji promovisati život u harmoniji sa prirodom kao i širenje svjesti o izazovima za prirodu a naročito klimatskim promjenama.
BiH je u lipnju 2103. godine dobila Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu (BiH) pripremljenu paralelno sa Drugim nacionalnim izvještajem o klimatskim promjenama (SNC) Bosne i Hercegovine prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC) u koordinaciji sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini.
Razvoj Strategije su podržali UNDP u Bosni i Hercegovini i Regionalni centar UNDP-ja u Bratislavi, u sklopu programa podrške zemljama u istočnoj Evropi i Zajednici neovisnih država (EE&CIS) u formuliranju i provođenju strategija niskoemisionog razvoja i prilagođavanja na klimatske promjene, kao i u pristupu mehanizmima za finansiranje prilagođavanja na klimatske promjene prema režimu Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC) nakon 2012. godine.
BiH u skladu sa tom strategijom poduzima korake u rješavanju pitanja klimatskih promjena, kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou. Unutar BiH, klimatske promjene se sve više smatraju pitanjem od ključnog strateškog značaja, naročito od domaćih vlasti i akademske zajednice. Vizija razvoja države je da do 2025. godine Bosna i Hercegovina bude održiva i napredna ‘zelena ekonomija’.
Kada Bosna i Hercegovina uđe u Evropsku uniju (EU), ona će kao zemlja članica imati niske emisije, visok kvalitet života za sve, očuvane prirodne ekosisteme, održivo upravljanje prirodnim resursima i visok nivo otpornosti na klimatske promjene.
Sve veći nivoi energetske efikasnosti, veća upotreba obnovljivih izvora energije i poboljšana energetska i transportna infrastruktura i usluge dovest će do privlačenja međunarodnih investicija, otvaranja novih radnih mjesta i poslovnog poduzetništva u ekonomiji baziranoj na efikasnoj upotrebi resursa.
Negativni utjecaji klimatskih promjena trebali bi biti minimalizirani smanjivanjem nivoa osjetljivosti i iskorištavanjem mogućnosti koje donose klimatske promjene.
Tranzicija u ‘zelenu ekonomiju’ će posebno koristiti osjetljivim i grupama u nepovoljnom položaju, tako što će biti socijalno uključiva i što će osigurati pozitivan doprinos rodnoj jednakosti.
Ovo će se postići provođenjem Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu, koja ima dva glavna cilja u oblastima prilagođavanja na klimatske promjene i smanjenja emisije plinova staklene bašte: povećanje otpornosti na klimatsku varijabilnost i klimatske promjene, pri čemu će se osigurati razvojne dobiti; dostizanje najviše vrijednosti i prestanak rasta nivoa emisija plinova staklene bašte otprilike 2025. godine na nivou koji je ispod prosjeka emisija EU27 po glavi stanovnika.
Naravno, sve navedeno treba posmatrati u kontekstu globalne pandemije koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet, pa tako i Bosnu i Hercegovinu.
Ovogodišnji Dan planete Zemlje u sjeni je te borbe sa kojom se suočavaju sve zemlje svijeta u cilju zaštite života stanovništva od virusa koji je stigao do gotovo svakog kutka planete, prikovao pola čovječanstva u njihove domove, ekonomski život paralizirao i usmrtio dosada više od 150.000 ljudi, od kojih gotovo dvije trećine u Europi.
FENA
