O mjerama Kriznih stožera sa stanovišta stručnjaka kriminalistike i znanosti o žrtvama
Djeci i mladima do 18 kao i starijima od 65 omogućiti izlazak, zaražene zaštititi, a one koji svjesno šire zarazu najoštrije kazniti
Ustavni sud BiH 22. travnja izjasnit će se po tužbi skupine građana koji smatraju da su im odlukama različitih Kriznih stožera u BiH ugrožena temeljna ljudska prava garantirana Ustavom BiH. Posebno se to odnosi na odluke o zabrani kretanja djeci i mladima do 18 godina kao i starijima od 65 godina. O dvije navedene odluke, odnosu javnosti prema osobama zaraženim novim sojem virusa ali i tretmanu onih kojih ga svjesno šire, zatražili smo mišljenje prof. dr. Hane Korać, stručnjaka u oblasti kriminologije, penologije ali i viktimologije, znanosti o žrtvama čiji značaj posebno dolazi do izražaja u vremenima kada su mjerodavne institucije zbog zaštite zdravlja stanovništva prisiljene donositi mjere koje su u nekim slučajevima ograničavaju ili potpuno ukidaju neka od temeljnih ljudskih prava poput prava na slobodnu kretanja.
Preispitati mjere
Apsurd je i da neke od mjera donosenih radi zaštite zdravlja istodobno narušavaju zdravlje pojedinih kategorija i to u pravilu onih najranjivijih. „Ja razumijem članove Kriznih stožera koji su se našli u dosad nepoznatoj situaciji te su se radi zaštite zdravlja ljudi odlučili na rigorozne mjere, ali isto tako smatram da te mjere treba preispitati, a dio njih promijeniti ili ublažiti. Kad su u pitanju djeca i mladi do 18 godina ne vidim nijedan razlog da im se ne omogući izlazak i boravak u prirodi u pratnji roditelja ili staratelja, odnosno osoba s kojima žive. Ako s njima mogu svakodnevno boraviti u zatvorenom, nema niti jednog razloga da pod njihovim nadzorom ne mogu boraviti i na otvorenom, posebno u prirodi jer će to i jednima i drugima ojačati imunitet i pozitivno utjecati i na njihovo psihičko zdravlje. Posebno se to odnosi na djecu s poteškoćama u razvoju koju, smatram, treba izuzeti od bilo kakvih zabrana koje moje negativno utjecati na njihovo zdravlje“, pojašnjava nam prof. dr. Hana Korać.
Mjerodavni bi, smatra Korać, trebali biti znatno blaži i prema osobama starijim od 65 godina. „Nemojmo zaboraviti da su to najodgovorniji članovi našeg društva koji se uvijek pridržavaju svih donesenih mjera i uputa. Ne vidim nikakvog razloga da im se ne omogući izlazak u ranim jutarnjim, od recimo pet ujutro do 11 sati, te popodnevnim satima, od 18 do 20 sati, radi šetnje i obavljaju njihovih poslova. To će itekako povoljno utjecati na njihovo zdravlje, a jedini termini u kojima ne bi trebali izlaziti su vrijeme kada se ljudi vraćaju s posla i ne sumnjam nimalo da bi oni poštovali jednu takvu značajno blažu mjeru“ , pojasnila je prof. Korać koja naglašava kako opravdanja za nepoštivanje kretanja u vrijeme policijskog sata nema. Kakav stav će Ustavni sud BiH zauzeti po tužbi građana znat će se za nekoliko dana. No, već sad nema nimalo sumnje da su radi zaštite zdravlja, ugrožena mnoga ljudska prava od prava na slobodnu kretanja do prava na rad te da pandemija koronavirusa proizvodi više različitih vrsta žrtava.
Zaštititi oboljele, kazniti neodgovorne
S prof. Korać koja se bavi i znanošću o žrtvama razgovarali smo i o odnosu javnosti prema zaraženima koronavirusom te tretmanu onih koji svjesno šire zarazu. „Onoga koji svjesno prešuti da je zaražen i na taj način ugrozi zdravlje i živote drugih po meni treba najoštrije kazniti. To je krivično djelo za koje su predviđene kazne od jedne do 10 godina zatvora kod nas, a u nekim zemljama i puno strožije. Takvi ljudi gori su od vozača pod utjecajem alkohola jer oni svjesno ugrožavaju druge. I sama sam sugerirala kolegama da se imena onih koji svjesno šire zarazu trebaju javno objavljivati u svim medijima“, kaže nam prof. dr. Hana Korać. Oboljeli po njezinom mišljenju trebaju svaki oblik zaštite pa i zabranu objave njihova identiteta. „Ako je oboljeli pod nadzorom liječnika, zašto bi trebalo objaviti njegovo ime. Njemu treba liječenje, a ne bilo čija osuda za nešto za što nije kriv ili nešto puno gore. Zaraženi, za razliku od onih koji svjesno šire zarazu, trebaju svaki mogući oblik zaštite“, zaključuje prof. dr. Hana Korać, stručnjak u oblasti najtežih kaznenih djela i autorica nekoliko udžbenika u oblasti prave i prava te znanosti o žrtvama.
AP/artinfo.ba
