KAKO JE NASTALA NAJPOZNATIJA KORIZMENA POPIJEVKA U HRVATA – GOSPIN PLAČ

„Gospin plač" je od davnina poznata pjesma u kršćanskom svijetu. Prvi trag toj pjesmi nalazimo u latinsko - kršćanskoj literaturi Engleske iz 11. stoljeća pod imenom "Planctus beatae Virginis", a pripisuje se sv. Anselmu (1033. - 1109). Iz uvoda spomenutog natpisa saznajemo daje sv. Anselmo uz post i molitvu Blaženu Gospu molio da bi mu objavila bol i muku svojega Božanskog Sina. Blažena Gospa mu se ukazala i rekla da je Božanski Spasitelj toliko patio i trpio u svojoj muci, te nema toga tko bi to mogao bez plača i boli ispričati. No, Ona će mu to ipak priopćiti sve redom jer je u preobraženom stanju, pa stoga i slobodna od svake boli. Sv. Anselmo postavlja pitanja na koja mu Gospa odgovara. Cijeli se "Planctus" dijeli u 16 poglavlja; počinje molitvom u vrtu Getsemanskom, a završava se time kako položiše Isusa u grob. S dopuštenjem najvišega crkvenog sudišta, "Gospin plač" franjevci su prenijeli u Bosni i Slavoniji gdje su ga vjernici, znali gotovo naizust i svaki su ga dan pred večer pjevali, osobito u korizmi. Najpoznatija je obrada fra Anđela Nuića. Iz njegova teksta se vidi da je to stara narodna pobožna pjesma koja veliča Kristove patnje podnesene za spasenje ljudskog roda. Napisana je u obliku dijaloga između Isusa, Marije i Ivana.

Gospin plač ili 'Muka Gospodina našega Isukrsta i plač Blažene Djevice Marije matere njegove' u pjesmu je 1753. složio fra Petar Knežević, rodom iz Kapitula kraj Knina, svećenik franjevac, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, a Fratar Milovanov – fra Stanko Petrov, svećenik franjevac iste Provincije, preuredio 1951. godine 'Gospin plač' za pučko pjevanje.

Pjevanje ima tri dijela: Uvodno ponukovanje, Muka Gospodina našega Isusa Krista i plač blažene Djevice Marije i Posljednje ponukovanje. U uvodu poziva vjernike da s Gospom oplakuju Kristovu muku i smrt. U drugom – glavnom dijelu opjevana je Kristova muka i Gospine boli od Getsemanskoga vrta do Kristova pogreba na Kalvariji. U zaključnom dijelu pjesnik poziva vjernike da se pokaju za grijehe 'uskrsnuće čekajući'.

Gospin plač, kako vjernici nazivaju Kneževićevu pjesmaricu, bio je složen od 1430 stihova, u osmeračkim kvartinama s rimovanim distisima. Fra Stanko Petrov izostavio je oko 200 stihova, preradio oko 470 stihova i cijeli tekst iz ikavice pretočio u ijekavski izgovor. Kneževićev Plač postao je jedan od načitanijih – najpjevanijih knjiga na hrvatskom jeziku.

UVODNO PONUKOVANJE

Što ste stali, o misnici,

Što činite, redovnici?

Što se zgodi, jur vidite,

Zašto, dakle, ne cvilite?

Sad je vrijeme od žalosti,

Tuge, plača, čemernosti,

Jer Bog, koji sav svi'et stvori,

Uhvaćen je da s' umori!

Nije vri'eme od pjevanja,

Već od tužna uzdisanja,

Jer krivine hude naše,

Da s' uhvati, uzrok daše.

Mi smo, mi smo uzrok svemu,

Sama ljubav jest u njemu;

Radi nje je smrt podnio,

Da bi sve nas otkupio!

Puk vaš, dakle, sav skupite

I na plač ga probudite,

Nek svak znade, da prav gine,

Rad' ljubavi, Kralj istine.

Stare, mlade i malahne,

I da nitko ne ostane;

Jer je za sve mučen bio,

Sve je krvlju otkupio.

Vas pozivlje tužna Mati,

Da dođete s njom plakati,

Jer će lakše i njoj biti,

Ako vidi nas cviliti.

Hajd'mo, dakle, da hodimo

S Majkom dragom i vidimo,

Kud joj Sina u nagosti

Vuku, muče bez milosti;

Pute Krvlju poštrapane

Preko grada na sve strane,

Te k njoj plačuć potecimo

I ovako svi recimo:

Pusti, Majko, nas plakati,

U suzama uzdisati,

Jer su uzrok naši gri'esi

Sveg toga, a ti ni'esi.

S gri'ehom smo se mi rodili,

Pak smo gri'ešit nastavili,

A ti gri'ešna nisi bila,

Nit si igda sagri'ešila.

Zato plakat pusti nama,

Da plivamo u suzama,

Ali jer smo mi mlohavi,

Ti nas, Majko, ne ostavi.

Za gri'ehe se svi kajemo;

I tebi se utječemo,

Jer budeš li s nama biti,

Gri'eh nas neće pridobiti.

Gorko plakat svi želimo,

I skupa te svi molimo,

Da s' ispuni naša želja

Plačuć muku Spasitelja!

Kad se s gri'eha svi bolite

I kad plakat jur želite,

Propetoga svi gledajte,

A nas pomno poslušajte!

Nikolina J/artinfo.ba