Muke modernog čovjeka i kako im doskočiti. Čovjek današnjice je naviknut na buku, žurbu, nervozu i vječito traganje za nečim u jurnjavi. Tako otprilike izgleda svaki dan ljudi 21.stoljeća, pogotovo onih koji žive u urbanim metropolama.
USAMLJENOST - BOLEST MODERNOG DRUŠTVA
Usamljenost povećava rizik od demencije, visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i raka, a geni koje trebamo u borbi protiv ozbiljnih virusnih infekcija manje su aktivni kod usamljenih osoba nego kod ostatka populacije. Osim toga, ma koliko čudno zvuči, usamljenost je i zarazna.
Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća njemačka psihijatrica objavila je esej o usamljenosti kao uzroku mnogih mentalnih bolesti. Iako se ova pojava u psihoanalizi dugo predviđala, sva naknadna istraživanja u ovom polju pokazala su da se većina bolesti živčanog sustava može izliječiti ako pacijent ponovno uspostavi bliskost i povjerenje s ljudima koji su mu značajni u životu.
Usamljenost je naš izbor, dok smo na samoću osuđeni. Ovi fenomeni ljudskog ponašanja su posljedica načina života suvremene civilizacije. Usprkos prirodnoj potrebi čovjeka da kontaktira sa drugima, kod mnogih to izostaje, a tehnološke inovacije sve više anesteziraju želju za zbližavanjem, toliko da je to postala boljka modernog društva...
KAKAV JE ŽIVOT USAMLJENIH OSOBA
Usamljeni ljudi su više uočljivi, ne samo zbog toga što su usamljeni, već i zbog zagonetnosti koju ta činjenica nosi sa sobom. O čemu li misle, šta sanjaju, kome vjeruju, koga vole, čime se bave, čitaju li, postoji li bar neko vrlo važan u njihovom životu, zašto su takvi? To su najčešća pitanja koja postavljaju ljudi dok ih promatraju sa strane, a ne shvaćaju da usamljenost ne znači izolaciju, već upravo suprotno. Takva osoba je najčešće u svom svijetu po vlastitom izboru. Na ovaj fenomen nitko nije do kraja imun, što znači da može da se dogodi svakome u nekom periodu života.
„Usamljene osobe češće od ostalih ljudi obolijevaju od raka, srčanog i moždanog udara, depresije i demencije. Usamljenost je osim toga zarazna i širi se poput epidemije – nisu pogođeni samo samci ili samohrani roditelji već i oženjeni!“
ČINJENICE O USAMLJENOSTI
- U prosjeku se ljudi osjećaju usamljeno 48 dana godišnje, no ukoliko imaju usamljenog prijatelja, broj tih dana može se povećati;
- svaki dodatni prijatelj (ukoliko već nije usamljen) smanjuje učestalost osjećaja usamljenosti za 0,04 dana tjedno, ili dva dodatna dana godišnje;
- žene su sklonije usamljenosti i širenju ovog osjećaja u svojoj okolini;
- osjećaj usamljenosti lakše se širi među prijateljima nego među članovima obitelji.
Usamljenost je osjećaj koji može biti veoma jak i bolan. Onaj tko je usamljen osjeća prazninu. Osjeća se izolirano i odbačeno od svih ljudi. U takvom stanju osoba može biti vrlo ranjiva i uplašena. No, budući da je usamljenost povezana s nizom mentalnih i fizičkih bolesti, te može skratiti nečiji život, važno je da osoba prepozna osjećaj usamljenosti ili pomogne onima koji su njime ‘inficirani’.
ZNATE LI ŠTO JE ORTOSOMNIJA?
Ortosomnija se naziva bolest modernog društva, a označava opterećenost potrebom za “savršenim snom“, koja može još više pogoršati poremećaj spavanja.
Problemi sa spavanjem među najčešćim su tegobama današnjice. Ne čudi da ljudi pokušavaju pronaći čarobni recept za miran san, a high tech uređaji za procjenu kvalitete sna doimaju se kao praktično rješenje. No, mnogi se previše oslanjaju na takva mjerenja i “optimalne“ preporuke. To je dovelo do nastanka novog poremećaja spavanja – ortosomnije (složenica grčkih izraza orthos– pravilan, i somnia– spavanje). Tako se naziva opterećenost i opsjednutost potrebom za savršenim spavanjem, koja je kontraproduktivna te se problemi pogoršavaju.
Naime, ortosomnija predstavlja razne probleme sa spavanjem uzrokovane tehnologijom, odnosno aplikacijama koje mjere kvalitetu našeg života i prate naš san!
Zvuči kontradiktorno, znamo, no razne aplikacije koje bilježe kada i koliko spavate, i koja je kvaliteta vašeg sna, zapravo same izazivaju razne tegobe - jer postajemo 'ovisni' o njima.
„Sve više ljudi traži samodijagnostiku i rješenje problema sa svojim spavanjem, a onda se dogodi da stalno gledaju u uređaj.“
Na koncu, ljudi postanu toliko opsjednuti spavanjem i savršenim snom, da ne vide kako sami sebi prave probleme. Zato stručnjaci savjetuju da, umjesto da se oslanjamo na aplikacije, radije osluškujemo vlastito tijelo! Primjerice, kada se probudite ujutro obratite pažnju kako se osjećate - ako ste odmorni - dobro ste spavali.
Bez obzira što vam aplikacija ukazuje!
Nikolina J/artinfo.ba