Jedan od prvih udžbenika u BiH i regiji koji se bavi znanošću o žrtvama, restorativnom i tranzicijskom pravdom, uskoro će biti predstavljen u Kiseljaku

      Početkom godine svjetlo dana ugledala je knjiga „Viktimologija, tranzicijska i restorativna pravda“ čiji su autori prof.dr. sc. Hana Korać, prof.dr.sc. Vjekoslav Vuković i Alisa Begović- Begtašević. Višegodišnji rad u praksi u sigurnosnim agencijama te znanstveno bavljenje navedenim temama autori su pretočili u jedan od prvih udžbenika u BiH ali i zemljama okruženja koji se bavi znanošću o žrtvama, viktimologiji, tranzicijskoj i restorativnoj pravdi. Imajući u vidi značaj ovih tema za BiH, s autorima prof.dr.sc. Hanom Korać i prof.dr.sc. Vjekoslavom Vukovićem razgovarali smo o značaju tema kojima se knjiga bavi u procesu pomirenja i izgradnje trajnog mira na ovim prostorima. Kao student Vuković je kaže tragao za ovakvom sveobuhvatnom literaturom, a da je to i danas teško potvrđuje nam prof.dr. Hana Korać.  „Vrlo malo je ovakvih udžbenika ,posebno onih koji se bave tranzicijskom i restorativnom pravdom, ne samo u BiH“.

Iako je od rata u  BiH prošlo skoro četvrt stoljeća, u javnom prostoru BiH i dalje dominiraju ratne teme, među njima i priče o žrtvama i počiniteljima koje su često dijametralno suprotne, ovisno o javnosti  kojoj se medijski sadržaji plasiraju.  

Suočavanje s prošlošću

Autore knjige „Viktimologija, tranzicijska i restorativna pravda“  pitali smo znači li to da se BiH nije na jedan znanstven i nepristrasan način još uvijek nije suočila s ratnom prošlošću? „Suočavanje s prošlošću je traganje za istinom, no ne smijemo stalno živjeti prošlost jer nam ona u tom slučaju definira i budućnost“, kaže Vuković. S obzirom na nacionalnu strukturu stanovništva u BiH,  od autora smo zatražili i viđenje o tomu možemo li govoriti o samo jednoj kolektivnoj žrtvi proteklog rata u BiH, te po toj logici i kolektivnoj krivnji ili smo bliži opciji da o ratu u BiH postoje najmanje tri istine? „Istina nije ono što pojedinac, više njih ili određene grupacije, političke ideologije žele, govore ili očekuju, istina je samo jedna i nju utvrđuju nadležni sudovi“, smatra prof.dr. sc Hana Korać.

 „Kada je u pitanju protekli rat, mislim da smo svi gubitnici i svi smo žrtve. Pa čak i danas kada govorimo o istim temama nakon skoro tri desetljeća, retraumatiziramo i sebe i druge ponovo te se vraćamo u stadij žrtve.  Upravo zato i postoje pravni sustavi koji su dužni na prikladan način podijeliti „pravdu“ iako će uvijek neka od strana biti nezadovoljna. Polazeći od činjenice da smo svi žrtve , nastao je i ovaj udžbenik o svim vidovima nastajanje žrtve, uzrocima i posljedicama“, pojašnjava Vuković, jedan od autora. Uloga medija te domaćeg i međunarodnog pravosuđa u  procesima tranzicijske pravde i suočavanja s prošlošću u BiH, smatraju autori, iznimno je važna. „Mediji i pravosuđe trebaju biti na istoj strani, a pravosuđe ne treba doživljavati medij kao suprotnu stranu. Uloga medija sa sigurnosnog aspekta je veoma značajna, ne samo kao korektiva, već  kao ravnopravnog sudionika događaja“, mišljenja jer prof.dr. sc Hana Korać. „O  medijima uvijek govorim u domeni sigurnosne i političke kulture kroz prizmu objektivnosti. Svaki drugi pristup samo dovodi do medijskih predrasuda koje se prelijevaju u sve sfere našeg života“, zaključuje Vuković.

Restorativna pravda ima, smatraju autori, značajnu ulogu u rješavanju konflikata koji su i danas sastavni dio bh. društva, a koji nastaju zbog nedostatka komunikacije i dijaloga. „Restorativna pravda kao apsolutni zajednički imenitelj tu stupa na  scenu, pravda u kojoj  pojedinac prvo treba sebe da „restatartira“, svoje  profesionalno okruženje, a potom djeluje u pravcu rješavanja konflikta, birajući da bude medijator. Primjer takvog djelovanja je Daytonski mirovni sporazum“, smatra Korać. „Smisao restorativne pravde je ne samo da se žrtva obešteti i pravno zadovolji. Ona se bavi i počiniteljem koji je odslužio kaznu zbog počinjenja nekog kaznenog djela, daje odgovor na pitanje mora li nakon odsluženja kazne nužno trpjeti cijeli život, biti stigmatiziran on i njegova obitelj ili postoje modaliteti njegove restoracije, resocijalizacije te opetovane društvene prihvatljivosti. Ipak smo svi društvena bića, a ova knjiga upravo o tomu govori“, pojašnjava Vuković.

Svi smo žrtve nečega

Pored žrtava rata knjiga „Viktimologija, tranzicijska i restorativna pravda“ govori i o drugim vrstama žrtava čiji broj, smatraju autori,  raste uporedo s razvojem društva. „Svakodnevno smo žrtve određenih neprihvatljivih ponašanja, sustava, kriza. Neki od nas su žrtve velikih kamata u bankama, burzovnih lomova kojima se poskupljuje gorivo, a potom i sve životne namirnice, žrtve smo različitih ideoloških nametanja, dugotrajnosti procesa, administrativnih sporosti pa sve do najtežih oblika kaznenih djela. Danas kad informacijske tehnologije , umjetna inteligencija , strojno učenje, ulaze u vaš život htjeli vi to ili ne, gubite pravo na privatnost kao jednu od  zajamčenih sloboda, gubite neke sociološke i humane vrijednosti koje preuzimaju strojevi bez vaše volje, ratličite kombinacije like/dislike vas karakteritiraju ili stigmatiziraju te postajete svakodnevna žrtva“, mišljenja je Vuković. Na pitanje  koliko je BiH spremna suočiti se s različitim oblicima kriminala koji proizvode i nove žrtve, jedna od autorica knjige koja se bavi žrtvama Hana Korać kaže: „Razvoj informacijske tehnologije svakako, pravovremena razmjena informacija među institucijama državnim i međudržavnim je od ključne važnosti“.

Autori knjige „Viktimologija, tranzicijska i restorativna pravda“  kažu kako im je namjera iskustvom i znanjem pomoći u  zaštiti i satisfakcija  žrtve bilo kojeg kaznenog djela, provedbi pravde i pravičnosti i te u konačnici pomirenja, medijacije između žrtvi i počinitelja uz stvaranja uvjeta za zadovoljenje pravde i pravičnosti. Knjiga je namijenjena pojedincima praktičarima, teoretičarima, studentima i institucijama pravosudnog i sigurnosnog sustava, organizacijama civilnog društva, medijima, žrtvama ali i onima koji su počinili zlo i nakon odslužene kazne zaslužuju i trebaju biti dio društva. Knjiga će krajem ožujka biti predstavljena u Kiseljaku na Pravnom fakultetu Sveučilišta Travnik.

AP/artinfo.ba