× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Država uređena, zdravstvo skupo

ana pecirep koreja

Od dječjih snova, preko srednje medicinske škole do specijalizacije u Južnoj Koreji. Kiseljak je dao još jedan primjer mlade i uspješe osobe željne znanja i spremne ulagati u sebe i svoju karijeru.

Doktorica Ana Pecirep je već četiri godine uključena u rad Doma zdravlja Kiseljak, ali je aktivna i u drugim organizacijama kao što u Crveni križ, Dom za stare i nemoćne Brnjaci, Ured za brak i obitelj. Trenutno se nalazi u Južnoj Koreji na specijalizaciji iz oblasti ginekologije i opstetricije. O sebi, svome pozivu, a sada već i zvanju, ali i školovanju i svemu što je u osobni razvoj uložila i još uvijek  ulaže, otkrila je u intervjuu za Artifno.

 

Kako biste predstavili samu sebe?

Rodom sam iz Gromiljaka kod Kiseljaka gdje sam, osim roditeljskih životnih lekcija, svoje prvo znanje stjecala uz Osnovnu školu Gromiljak i uz Crkvu. Rođena sam u Fojnici 19. travnja 1989. Osnovnu sam školu završila u Gromiljaku, srednju u Kiseljaku, a u rujnu 2016. diplomirala na Medicinskom fakultetu u Mostaru. Od listopada 2016. djelujem kao liječnik opće prakse u Domu zdravlja Kiseljak, a od studenog iste godine preuzela sam i liječničku brigu u Domu za starije i nemoćne osobe na Brnjacima. Od 2016. godine aktivni sam član Ureda za brak i obitelj pri Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a u rujnu 2017. imenovana sam predsjednicom Crvenoga križa općine Kiseljak. U listopadu 2018. započela sam specijalizaciju iz ginekologije i opstetricije na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu. Od rujna 2019. do siječnja 2020 predavala sam stručne predmete (kirurgiju i ginekologiju) u Katoličkom Školskom Centru „Sv. Josip“ u Sarajevu. Od prošlog mjeseca nalazim se u Južnoj Koreji, u Seoulu, gdje sam nastavila specijalizaciju iz ginekologije i opstetricije u klinici The Catholic University of Korea Seoul St. Mary's Hospital.

Što Vas je potaknulo na studij medicine?

Nije lako opisati trenutak u kojem je medicina postala dio mene. No, sjećam se da me pri kraju osnovne škole sve više pošla zanimati medicina. Zato sam upisala srednju medicinsku školu. Dobro se sjećam mojih prvih srednjoškolskih dana kada nam je prof. Vrdoljak rekao: „Tko zna, možda među vama sjedi budući doktor“. Nešto je u tom trenutku u meni odjeknulo, osjećala sam da se to odnosi baš na mene. Tog sam dana obećala da ću dati sve od sebe da budem dobra liječnica. Od tada sam pošla temeljitije učiti i istraživati medicinu. Medicina je jednostavno postala dio mene!

 Zašto ginekologija?

Tijekom studija medicine, posebnu mi je pažnju privukla ginekologija. Zapazila sam da je to vrlo zahtjevna grana, ali mi to nije bila zapreka da se potpuno posvetim proučavanju ginekologije. S jedne strane sam se susrela s odgovornošću i zahtjevnošću ginekologije, a s druge strane s ljepotom i uzvišenošću tog zvanja. Primijetila sam da se, za razliku od ostalih odijela, na ginekologiju ulazi i izlazi s radošću. Tu se, nakon djetetovog rođenja, zaboravlja svaka bol.

Mogu dakle, reći da je za moju specijalizaciju ginekologije zaslužna ponajprije privlačnost prema ovoj grani. S druge strane, u mom radu pri Uredu za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije, pripremala sam teme iz područja ginekologije. Tu sam u razgovoru s mladim bračnim parovima diljem Vrhbosanske nadbiskupije zapazila potrebu specijaliste ginekologa. Iz Ureda za brak i obitelj su me ohrabrivali da se posvetim tome i pružili mi prijateljsku i svaku drugu vrstu podrške i pomoći. Moram reći da sam naišla na širinu i raspoloživost Doma zdravlja Kiseljak koji mi je dao povoljne uvjete za specijalizaciju. Razgovarajući s kolegama specijalizantima iz drugih područja, zapazila sam da je naš Dom zdravlja doista na strani specijalizanata i njihovog usavršavanja. Stoga i ovim putem želim zahvaliti Domu zdravlja Kiseljak za sve što čine za usavršavanje nas specijalizanata, a time onda i za dobrobit cijelog našeg kiseljačkog kraja.

 Koliko traje specijalizacija i što sve obuhvaća?

Specijalizacija ginekologije traje pet godina. Sama ginekologija se sastoji iz dva dijela: ginekologije i opstetricije. Opstetricija se bavi normalnom i patološkom trudnoćom i porođajima dok se ginekologija bavi bolestima i liječenjem ženskog reproduktivnog sustava. Pored toga, u sklopu specijalizantskog staža prolazimo jedan dio općenito kirurgije, urologije, ultrazvučne dijagnostike, neonatalne medicine, laboratorijske dijagnostike, patologije itd. Budući da sam na drugoj godini specijalizacije, u Sarajevu sam završila opstetriciju. Trenutno sam u Seoulu na ginekologiji – ginekološka ambulanta i ginekološka onkologija.

 

koreja.jpg

Kakvi su  utisci o Južnoj Koreji, možete li za ovo kratko vrijeme boravka usporediti njihov i naš zdravstveni sustav?

Mogu reći da sam doista oduševljena ovom zemljom. Čim sletite na njihov aerodrom, ne možete ne vidjeti da tu vlada rad, red i disciplina. Ovdje nema bespotrebnog lutanja ili gubljenja vremena. Teško je naći riječi kojima bih izrazila oduševljenje ovom zemljom u kojoj skoro pa da nema korupcije. Npr., kad negdje ostavite torbu, tu ćete je i pronaći. Otkad sam došla nisam uopće vidjela policije, a sve je na nivou. Koliko sam mogla primijetiti zdravstvo je ovdje jako skupo. Ustvari, čitav grad je skup, tako da je npr. jedan cappuccino 2,70 eura. Sve u svemu, dobila sam dojam da je ovo zemlja u kojoj živi pametan narod koji puno ulaže u znanje. Kad uspoređujem njihovo i naše zdravstvo, moram priznati da to nije za usporedbu. Kod njih je opremljenost i tehnika na nivou, puno se ulaže u doktore i daje im se mogućnost da napreduju i da uče. Ovdje te ustvari sve potiče da napreduješ, cijeli sustav je uređen tako da bi čovjek naučio što više i da bi se usavršavao. Kod nas je još uvijek tako da se za sve moraš izboriti. Mogu reći da sam imala sreće što sam mogla doći ovdje, biti s njima, s njima raditi i od njih usvajati finese koje nama nedostaju.

 Obzirom na tehničku opremljenost, možete li stečeno znanje primijeniti po povratku u Bosnu i Hercegovinu?

Svaki odlazak u inozemstvo otvara nove vidike. Gotovo je nemoguće biti dionik ovako uređenog sustava, a da te to ne oblikuje. Ovdje u Seoulu je takvo uređenje da se puno uči, čita, praktično radi uz stalni nadzor profesora s kojim diskutiramo o naučenom. To se itekako može primijeniti svugdje pa i kod nas, jer su to situacije koje nas danas – sutra mogu zadesiti i na koje ćemo trebat znati adekvatno reagirati.

Je li dovoljno razvijena svijest žena u BiH o važnosti preventivnih i redovitih pregleda?

Mislim da u BiH nije dovoljno podignuta svijest žena o važnosti preventivnih i redovitih pregleda. Zadivljena sam kada vidim s kakvom ozbiljnošću pristupaju određenim stvarima i situacijama ovdje u Koreji. Postoji više razloga zbog kojih je kod nas u BiH slabo podignuta svijest žena o prevenciji i pregledima. Ponajprije, naše je društvo takvo da neki idu k liječniku za svaku sitnicu, a neki rijetko ili nikako. Mnogim ženama je neugodno ići na pregled kod ginekologa, postoji određeni stid i strah od ginekološkog pregleda. S druge strane, pak, postoji nedostatak stručnog kadra – ginekologa. Iz tog razloga jedan je ginekolog odgovoran za veće područje. Stoga imamo opterećenje takvog kadra, pa je skoro nemoguće razvijati neke detaljnije programe prevencije.

 Upoznati ste s radom Doma zdravlja u Kiseljaku. Što bi se moglo promijeniti na bolje?

Mislim da bi bilo dobro kad bi se shvatilo da Dom zdravlja pripada primarnoj zdravstvenoj zaštiti; to je prvi i najčešći kontakt stanovništva sa zdravstvenom zaštitom. To znači da on objedinjuje djelatnosti obiteljske medicine, stomatološke djelatnosti, djelatnosti za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djecu, kao i žena, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku. Ako ima potrebe uključuju se i druge specijalističko-konzilijarne jedinice. Dakle, široko je to područje djelovanja i vrlo zahtjevno. Mi se često usmjerimo na naše trenutne potrebe i eventualne teškoće, a Dom zdravlja mora gledati kako na trenutne potrebe, tako i na specijalizirani kadar koji će u budućnosti nastaviti rad Doma zdravlja. S te strane mogu reći da je Dom zdravlja Kiseljak jedan od boljih domova zdravlja, jer se brine da Dom zdravlja ima uvijek specijaliziranih liječnika. Trenutno su iz ovog Doma zdravlja tri liječnika na specijalizaciji. Razumije se da je to velik nedostatak za rad Doma zdravlja, ali je taj pothvat isplativ na dugoročne staze. Naime, mi ćemo za pet godina dobiti tri specijalizirana liječnika. Dakle, kada govorimo o radu Doma zdravlja, treba uzeti sve u obzir. Vjerujem da smo svi zajedno spremni razumjeti jedni druge i vjerovati da je ono što imamo za sada najbolje. No, morat ćemo se svi zajedno založiti za to da naš Dom zdravlja bude iz dana u dan sve bolji, opremljeniji i kvalitetniji.

 

koreja-ana.jpg

 

 

Razgovarala Tereza Šušnjara/artinfo.ba

Foto: Privatni album

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.
  • Država uređena, zdravstvo skupo

ana pecirep koreja

Od dječjih snova, preko srednje medicinske škole do specijalizacije u Južnoj Koreji. Kiseljak je dao još jedan primjer mlade i uspješe osobe željne znanja i spremne ulagati u sebe i svoju karijeru.

Doktorica Ana Pecirep je već četiri godine uključena u rad Doma zdravlja Kiseljak, ali je aktivna i u drugim organizacijama kao što u Crveni križ, Dom za stare i nemoćne Brnjaci, Ured za brak i obitelj. Trenutno se nalazi u Južnoj Koreji na specijalizaciji iz oblasti ginekologije i opstetricije. O sebi, svome pozivu, a sada već i zvanju, ali i školovanju i svemu što je u osobni razvoj uložila i još uvijek  ulaže, otkrila je u intervjuu za Artifno.

 

Kako biste predstavili samu sebe?

Rodom sam iz Gromiljaka kod Kiseljaka gdje sam, osim roditeljskih životnih lekcija, svoje prvo znanje stjecala uz Osnovnu školu Gromiljak i uz Crkvu. Rođena sam u Fojnici 19. travnja 1989. Osnovnu sam školu završila u Gromiljaku, srednju u Kiseljaku, a u rujnu 2016. diplomirala na Medicinskom fakultetu u Mostaru. Od listopada 2016. djelujem kao liječnik opće prakse u Domu zdravlja Kiseljak, a od studenog iste godine preuzela sam i liječničku brigu u Domu za starije i nemoćne osobe na Brnjacima. Od 2016. godine aktivni sam član Ureda za brak i obitelj pri Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a u rujnu 2017. imenovana sam predsjednicom Crvenoga križa općine Kiseljak. U listopadu 2018. započela sam specijalizaciju iz ginekologije i opstetricije na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu. Od rujna 2019. do siječnja 2020 predavala sam stručne predmete (kirurgiju i ginekologiju) u Katoličkom Školskom Centru „Sv. Josip“ u Sarajevu. Od prošlog mjeseca nalazim se u Južnoj Koreji, u Seoulu, gdje sam nastavila specijalizaciju iz ginekologije i opstetricije u klinici The Catholic University of Korea Seoul St. Mary's Hospital.

Što Vas je potaknulo na studij medicine?

Nije lako opisati trenutak u kojem je medicina postala dio mene. No, sjećam se da me pri kraju osnovne škole sve više pošla zanimati medicina. Zato sam upisala srednju medicinsku školu. Dobro se sjećam mojih prvih srednjoškolskih dana kada nam je prof. Vrdoljak rekao: „Tko zna, možda među vama sjedi budući doktor“. Nešto je u tom trenutku u meni odjeknulo, osjećala sam da se to odnosi baš na mene. Tog sam dana obećala da ću dati sve od sebe da budem dobra liječnica. Od tada sam pošla temeljitije učiti i istraživati medicinu. Medicina je jednostavno postala dio mene!

 Zašto ginekologija?

Tijekom studija medicine, posebnu mi je pažnju privukla ginekologija. Zapazila sam da je to vrlo zahtjevna grana, ali mi to nije bila zapreka da se potpuno posvetim proučavanju ginekologije. S jedne strane sam se susrela s odgovornošću i zahtjevnošću ginekologije, a s druge strane s ljepotom i uzvišenošću tog zvanja. Primijetila sam da se, za razliku od ostalih odijela, na ginekologiju ulazi i izlazi s radošću. Tu se, nakon djetetovog rođenja, zaboravlja svaka bol.

Mogu dakle, reći da je za moju specijalizaciju ginekologije zaslužna ponajprije privlačnost prema ovoj grani. S druge strane, u mom radu pri Uredu za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije, pripremala sam teme iz područja ginekologije. Tu sam u razgovoru s mladim bračnim parovima diljem Vrhbosanske nadbiskupije zapazila potrebu specijaliste ginekologa. Iz Ureda za brak i obitelj su me ohrabrivali da se posvetim tome i pružili mi prijateljsku i svaku drugu vrstu podrške i pomoći. Moram reći da sam naišla na širinu i raspoloživost Doma zdravlja Kiseljak koji mi je dao povoljne uvjete za specijalizaciju. Razgovarajući s kolegama specijalizantima iz drugih područja, zapazila sam da je naš Dom zdravlja doista na strani specijalizanata i njihovog usavršavanja. Stoga i ovim putem želim zahvaliti Domu zdravlja Kiseljak za sve što čine za usavršavanje nas specijalizanata, a time onda i za dobrobit cijelog našeg kiseljačkog kraja.

 Koliko traje specijalizacija i što sve obuhvaća?

Specijalizacija ginekologije traje pet godina. Sama ginekologija se sastoji iz dva dijela: ginekologije i opstetricije. Opstetricija se bavi normalnom i patološkom trudnoćom i porođajima dok se ginekologija bavi bolestima i liječenjem ženskog reproduktivnog sustava. Pored toga, u sklopu specijalizantskog staža prolazimo jedan dio općenito kirurgije, urologije, ultrazvučne dijagnostike, neonatalne medicine, laboratorijske dijagnostike, patologije itd. Budući da sam na drugoj godini specijalizacije, u Sarajevu sam završila opstetriciju. Trenutno sam u Seoulu na ginekologiji – ginekološka ambulanta i ginekološka onkologija.

 

koreja.jpg

Kakvi su  utisci o Južnoj Koreji, možete li za ovo kratko vrijeme boravka usporediti njihov i naš zdravstveni sustav?

Mogu reći da sam doista oduševljena ovom zemljom. Čim sletite na njihov aerodrom, ne možete ne vidjeti da tu vlada rad, red i disciplina. Ovdje nema bespotrebnog lutanja ili gubljenja vremena. Teško je naći riječi kojima bih izrazila oduševljenje ovom zemljom u kojoj skoro pa da nema korupcije. Npr., kad negdje ostavite torbu, tu ćete je i pronaći. Otkad sam došla nisam uopće vidjela policije, a sve je na nivou. Koliko sam mogla primijetiti zdravstvo je ovdje jako skupo. Ustvari, čitav grad je skup, tako da je npr. jedan cappuccino 2,70 eura. Sve u svemu, dobila sam dojam da je ovo zemlja u kojoj živi pametan narod koji puno ulaže u znanje. Kad uspoređujem njihovo i naše zdravstvo, moram priznati da to nije za usporedbu. Kod njih je opremljenost i tehnika na nivou, puno se ulaže u doktore i daje im se mogućnost da napreduju i da uče. Ovdje te ustvari sve potiče da napreduješ, cijeli sustav je uređen tako da bi čovjek naučio što više i da bi se usavršavao. Kod nas je još uvijek tako da se za sve moraš izboriti. Mogu reći da sam imala sreće što sam mogla doći ovdje, biti s njima, s njima raditi i od njih usvajati finese koje nama nedostaju.

 Obzirom na tehničku opremljenost, možete li stečeno znanje primijeniti po povratku u Bosnu i Hercegovinu?

Svaki odlazak u inozemstvo otvara nove vidike. Gotovo je nemoguće biti dionik ovako uređenog sustava, a da te to ne oblikuje. Ovdje u Seoulu je takvo uređenje da se puno uči, čita, praktično radi uz stalni nadzor profesora s kojim diskutiramo o naučenom. To se itekako može primijeniti svugdje pa i kod nas, jer su to situacije koje nas danas – sutra mogu zadesiti i na koje ćemo trebat znati adekvatno reagirati.

Je li dovoljno razvijena svijest žena u BiH o važnosti preventivnih i redovitih pregleda?

Mislim da u BiH nije dovoljno podignuta svijest žena o važnosti preventivnih i redovitih pregleda. Zadivljena sam kada vidim s kakvom ozbiljnošću pristupaju određenim stvarima i situacijama ovdje u Koreji. Postoji više razloga zbog kojih je kod nas u BiH slabo podignuta svijest žena o prevenciji i pregledima. Ponajprije, naše je društvo takvo da neki idu k liječniku za svaku sitnicu, a neki rijetko ili nikako. Mnogim ženama je neugodno ići na pregled kod ginekologa, postoji određeni stid i strah od ginekološkog pregleda. S druge strane, pak, postoji nedostatak stručnog kadra – ginekologa. Iz tog razloga jedan je ginekolog odgovoran za veće područje. Stoga imamo opterećenje takvog kadra, pa je skoro nemoguće razvijati neke detaljnije programe prevencije.

 Upoznati ste s radom Doma zdravlja u Kiseljaku. Što bi se moglo promijeniti na bolje?

Mislim da bi bilo dobro kad bi se shvatilo da Dom zdravlja pripada primarnoj zdravstvenoj zaštiti; to je prvi i najčešći kontakt stanovništva sa zdravstvenom zaštitom. To znači da on objedinjuje djelatnosti obiteljske medicine, stomatološke djelatnosti, djelatnosti za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djecu, kao i žena, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku. Ako ima potrebe uključuju se i druge specijalističko-konzilijarne jedinice. Dakle, široko je to područje djelovanja i vrlo zahtjevno. Mi se često usmjerimo na naše trenutne potrebe i eventualne teškoće, a Dom zdravlja mora gledati kako na trenutne potrebe, tako i na specijalizirani kadar koji će u budućnosti nastaviti rad Doma zdravlja. S te strane mogu reći da je Dom zdravlja Kiseljak jedan od boljih domova zdravlja, jer se brine da Dom zdravlja ima uvijek specijaliziranih liječnika. Trenutno su iz ovog Doma zdravlja tri liječnika na specijalizaciji. Razumije se da je to velik nedostatak za rad Doma zdravlja, ali je taj pothvat isplativ na dugoročne staze. Naime, mi ćemo za pet godina dobiti tri specijalizirana liječnika. Dakle, kada govorimo o radu Doma zdravlja, treba uzeti sve u obzir. Vjerujem da smo svi zajedno spremni razumjeti jedni druge i vjerovati da je ono što imamo za sada najbolje. No, morat ćemo se svi zajedno založiti za to da naš Dom zdravlja bude iz dana u dan sve bolji, opremljeniji i kvalitetniji.

 

koreja-ana.jpg

 

 

Razgovarala Tereza Šušnjara/artinfo.ba

Foto: Privatni album

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.