× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • 28.prosinca

nevina djecica mladenci

28. prosinca obilježavamo spomendan „Nevine dječice“


U današnje vrijeme došašće uglavnom obilježavamo adventskim vijencem, svijećama, sijanjem božićne pšenice i kićenjem drvca, no običaja ima puno više, a neki od njih su manje poznati.
Tri dana nakon Božića, katolici obilježavaju blagdan Nevine dječice, u narodu poznat i kao Sveti Mladenci. Odnosi se na dan kada je Herod, strahujući da će ga novorođeni kralj, kako su ga izvjestili njegove sluge, svrgnuti s vlasti u ovozemaljskom vladanju.

„Pokolj nevine dječice je događaj iz Novog Zavjeta“

 

Povijest

Židovski kralj Herod dogovorio se sa sveta tri kralja, da mu pri povratku jave gdje se nalazi novorođeni Isus. Bog se ukazao kraljevima u snu i poručio im, da odu kući bez povratka Herodu, što su i učinili. Herod ih je čekao, dok nije shvatio da se neće vratiti. Želio je dati ubiti Isusa, jer se bojao da će ga zbaciti s kraljevskog prijestolja. To je bila zabluda, jer je Isus došao uspostaviti Kraljevstvo Božje (nebesko), a ne zemaljsko.

Herod je ljutit i uplašen naredio svojim vojnicima, da ubiju svu mušku djecu u Betlehemu i okolici od dvije godine na niže. Vojnici su to i izvršili. Isusa nisu uspjeli pogubiti, jer je na vrijeme anđeo u snu poručio sv. Josipu da s Djevicom Marijom i Isusom pobjegne u Egipat.

 

Običaji danas

Ne zna se točan broj pogubljene djece. Crkva ih smatra mučenicima, koji su u raju, jer su nevini stradali za Isusa i umjesto Isusa. U katoličkom kalendaru slavi se spomendan Nevine dječice 28. prosinca, nekoliko dana nakon Božića.

Stoga Crkva tada ubijenu dječicu odavno štuje kao prvomučenike koji su u raju jer su nevini stradali za Isusa i umjesto Isusa. Taj dan u našem narodu zove se Herodešovo ili Šibarjevo. Ovaj posljednji naziv povezan je uz neobičan običaj kada se djeca lagano udaraju šibom, s uvjerenjem da će zdravlje, snaga i spretnost prijeći na onoga koga se udara. Zločestiju djecu znalo se i malo jače udariti. Netko od roditelja ili susjeda nastojao je ujutro zateći djecu na spavanju ne bi li malo dobili šibom po turu. Starija djeca su znala za taj običaj, pa su gledala ustati se čim prije ne bi li izbjegla šibu. No, bilo je i slučajeva kada je “šibao” i muž ženu, ili ona njega, pogotovo kod mlađih parova.
U srednjem vijeku ti su mali sveci gledani kao nasljedovatelji Djeteta Isusa i nazivani su „Comites Christi”, oni koji slijede Krista. Ovaj je blagdan i na Istoku i na Zapadu prisutan već od prve polovice petog stoljeća. Uz muku koju su pretrpjeli ovi nevini mučenici, ne smijemo zaboraviti ni bol roditelja, majki i očeva koji su se s njima morali rastati na tako okrutan način.
U tradicijskoj kulturi naziv "nevina dječica", uz betlehemsku dječicu, označava i svu onu djecu koja su umrla u ranoj dojenačkoj dobi ili odmah po rođenju kao i mrtvorođenu djecu. Smrtnost je djece nekada bila vrlo visoka. Takva djeca nisu stigla za života sagriješiti pa se vjerovalo da su odmah primljena u krug nebeskih anđela. Zbog te nevinosti za tu se djecu nisu služile mise zadušnice.

Kod nas postoji običaj da se djecu šiba tog jutra, kako bi im se dalo zdravlje i snaga, a potom ih se darivalo simboličnim darovima.

 

 

Nikolina /Tereza artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • 28.prosinca

nevina djecica mladenci

28. prosinca obilježavamo spomendan „Nevine dječice“


U današnje vrijeme došašće uglavnom obilježavamo adventskim vijencem, svijećama, sijanjem božićne pšenice i kićenjem drvca, no običaja ima puno više, a neki od njih su manje poznati.
Tri dana nakon Božića, katolici obilježavaju blagdan Nevine dječice, u narodu poznat i kao Sveti Mladenci. Odnosi se na dan kada je Herod, strahujući da će ga novorođeni kralj, kako su ga izvjestili njegove sluge, svrgnuti s vlasti u ovozemaljskom vladanju.

„Pokolj nevine dječice je događaj iz Novog Zavjeta“

 

Povijest

Židovski kralj Herod dogovorio se sa sveta tri kralja, da mu pri povratku jave gdje se nalazi novorođeni Isus. Bog se ukazao kraljevima u snu i poručio im, da odu kući bez povratka Herodu, što su i učinili. Herod ih je čekao, dok nije shvatio da se neće vratiti. Želio je dati ubiti Isusa, jer se bojao da će ga zbaciti s kraljevskog prijestolja. To je bila zabluda, jer je Isus došao uspostaviti Kraljevstvo Božje (nebesko), a ne zemaljsko.

Herod je ljutit i uplašen naredio svojim vojnicima, da ubiju svu mušku djecu u Betlehemu i okolici od dvije godine na niže. Vojnici su to i izvršili. Isusa nisu uspjeli pogubiti, jer je na vrijeme anđeo u snu poručio sv. Josipu da s Djevicom Marijom i Isusom pobjegne u Egipat.

 

Običaji danas

Ne zna se točan broj pogubljene djece. Crkva ih smatra mučenicima, koji su u raju, jer su nevini stradali za Isusa i umjesto Isusa. U katoličkom kalendaru slavi se spomendan Nevine dječice 28. prosinca, nekoliko dana nakon Božića.

Stoga Crkva tada ubijenu dječicu odavno štuje kao prvomučenike koji su u raju jer su nevini stradali za Isusa i umjesto Isusa. Taj dan u našem narodu zove se Herodešovo ili Šibarjevo. Ovaj posljednji naziv povezan je uz neobičan običaj kada se djeca lagano udaraju šibom, s uvjerenjem da će zdravlje, snaga i spretnost prijeći na onoga koga se udara. Zločestiju djecu znalo se i malo jače udariti. Netko od roditelja ili susjeda nastojao je ujutro zateći djecu na spavanju ne bi li malo dobili šibom po turu. Starija djeca su znala za taj običaj, pa su gledala ustati se čim prije ne bi li izbjegla šibu. No, bilo je i slučajeva kada je “šibao” i muž ženu, ili ona njega, pogotovo kod mlađih parova.
U srednjem vijeku ti su mali sveci gledani kao nasljedovatelji Djeteta Isusa i nazivani su „Comites Christi”, oni koji slijede Krista. Ovaj je blagdan i na Istoku i na Zapadu prisutan već od prve polovice petog stoljeća. Uz muku koju su pretrpjeli ovi nevini mučenici, ne smijemo zaboraviti ni bol roditelja, majki i očeva koji su se s njima morali rastati na tako okrutan način.
U tradicijskoj kulturi naziv "nevina dječica", uz betlehemsku dječicu, označava i svu onu djecu koja su umrla u ranoj dojenačkoj dobi ili odmah po rođenju kao i mrtvorođenu djecu. Smrtnost je djece nekada bila vrlo visoka. Takva djeca nisu stigla za života sagriješiti pa se vjerovalo da su odmah primljena u krug nebeskih anđela. Zbog te nevinosti za tu se djecu nisu služile mise zadušnice.

Kod nas postoji običaj da se djecu šiba tog jutra, kako bi im se dalo zdravlje i snaga, a potom ih se darivalo simboličnim darovima.

 

 

Nikolina /Tereza artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više