Stanje u turizmu u Srednjobosanskom kantonu posljednjih godina sve je bolje. Osim što lokalne zajednice čine ogromne napore, veliku zaslugu za razvoj ove unosne privredne grane ima i Turistička zajednica SBK na čijem je čelu Miroslav Matošević.

-Do 2014. godine kad sam preuzeo ulogu direktora, o ovoj privrednoj grani nije se nešto puno ni pričalo. Uglavnom se sporadično radilo, rijetki su uvidjeli da tu ima neka šansa, a ljudi u konačnici nisu osjetili nikakvu čar. Mi smo napravili jedan plan koji je isključivo bio usmjeren na odnose s javnošću te populariziranje turizama, ne samo kod privatnog sektora, već najviše kod javnih institucija i lokalne zajednice. Nakon četiri godine nema općine koja nema svoj strateški plan koji se ne bazira na turizmu. Pozitivno je da su lokalne zajednice i kantonalne vlasti spoznali utjecaje turizma, a mi smo im pokazali koji su to efekti, kazuje nam Miroslav Matošević, direktor Turističke zajednice SBK-a.

S obzirom na to da ne postoji zakon o turističkim agencijama na području SBK-a, ne postoji ni obaveza prijave dolazaka i odlazaka turista, ali prema njihovim procjenama, u posljednje tri do četiri godine broj ostvarenih noćenja rastao je za 26 do 31 posto.

-Posljednji četiri godine zabilježili smo rast u turizmu, a Vlašić nije više samo zimska destinacija već i ljetna. Čak bilježimo i veći broj noćenja u ljetnom nego u zimskom. Isto tako i druge se planine razvijaju i produljuje sezona. Puno smo ovisni o vremenskim uvjetima. Svi dobro znamo da smo 2014. godine imali poplave koje su utjecale na ljetnu turističku sezonu ili prošle godine kada smo 15 dana imali visoke temperature i bez snijega na svim našim planinama, rekao je.

Najveći problem s kojim se susreću iz TZ SBK je ulaganje u neophodnu infrastrukturu u planinskim centrima kao što su Raduša, Busovačka planina, Vranica i Ranče. Oni se već sada mogu bazirati na cjelogodišnjim aktivnostima, ali putna komunikacija koja vodi do njih nije dobra i ne postoji mogućnost mimoilaženje dva autobusa.

Skijališta

-Najbolji primjer za to je zimski centar Raduša koja je po meni među najbolja tri skijaška centra u BiH, ali do nje vodi šumski i makadamski put. Uložiš preko 20 milijuna maraka, a ne možeš dva do tri milijuna da se izgradi novi put jer grade novi hoteli i objekti. Ulaganje u turizam ne prati ulaganje privatnog sektora jer oni više ulažu nego lokalna vlast. Trebamo i moramo imati više sluha i ulagati u značajne turističke projekte. Planinarstvo, biciklizam, fly-fishing kao i u specijalizirane, zahtjevne pa i složene turističke proizvode koje bi uvezale sve djelatnike od smještaj, provoditelja do turističkih vodiča. Svi bi mi imali direktne koristi, dok bi država imala onu indirektnu i najvažniju, ističe Matošević.

Na području Srednjobosanskog kantona koji je prema broju posjeta među prvima u oblasti turizma u našoj zemlji i koji raspolaže s najviše skijališta u BiH, čak sedam ski centara će zaljubljenicima zimskih sportskih aktivnosti ponuditi više od 50 kilometara uređenih skijaških staza.

-Očekivanja iz godine u godinu sve su bolja, jer zimska sezona raste uzlaznom putanjom. Pored Vlašića svoja mjesta na zimskoj karti svoje mjesto našlo je šest drugih skijaških centara. Nedavno smo osnovali i udruge skijaških centara Srednje Bosne. S njima imamo stalne kontakte i dobru komunikaciju, a svaka godina je znatno bolja. Oni su prošle godine bili iznimno zadovoljni zimskom sezonom koja sve duže traje. Očekujemo i ova sezona da će biti dobra jer četiri godine radimo konstantne promocije, ali opet sve zavisi od vremenskih uvjeta koliko će nam dozvoliti. Turistička zajednica marketinški koordinira i radimo većinu promotivnih stvari za sedam naših zimskih centara, navodi on..

Posjeta drevnim tvrđavama, manastirima, džamijama, i planinskim selima centralne Bosne je posjeta središtu izvorne bosanske države i slavenskim precima koji su se ovdje nastanili već od 7. stoljeća. Vjerski turizam u SBK raste iz godine u godinu, u Podmilačje i Prusac svake godine dolazi sve više ljudi i on postaje jedan od najznačajnijih.

Vjerski turizam

-Naše vjerske institucije, Islamska zajednica, katolička i pravoslavna crkva raspolažu i gospodare s jednom od najvrjednijih kulturno povijesnih znamenitosti koje privlače goste iz svih zemalja svijeta. U Jajcu tu imamo džamiju Esme sultanije, crkvu sv. Ive u Podmilačju ili toranj sv. Luke. Ono što je posebno zanimljivo da sve te vjerske zajednice imaju izuzetan interes uključivanja u funkciju turizma. Neki dan smo svjedočili bili prisutni na otvaranju obnovljene Šarene džamije u Travniku na poziv MIZ Travnik koji su se stavili na raspolaganje. Ova vrsta turizma je specifična i mora zadovoljavati neke određene vjerske potrebe jer se ne radi o klasičnom turizmu iako je on dio kulturnog turizma.Tu strogo postoje pravila koja nalažu vjerske zajednice, objašnjava Matošević.

U nešto manje od osam godina, Općina Jajce se pozicionirala kao turistička destinacija ‘broj jedan’ u Središnjoj Bosni. Nekad je Jajce nosilo laskavu titulu ‘kontinentalnog Dubrovnika’, taj grad posjećivali su brojni turisti iz Europe i svijeta.

Zaključno s 30. rujna kraljevski grad je posjetilo 122.498 turista.

-Suradnja s Općinom Jajce i Agencijom je više nego odlična. U stalnom smo kontaktu tijekom ljetne, ali i zimske sezone. Načelnik Edin Hozan je izuzetna osoba, nakon što je postao rukovodeći čovjek u gradu odmah se primijetio taj jedan novi zamah u turizmu. Odmah su izdvojena sredstva i direktno uložena u turizam koji iz godine u godinu konstantno raste u kraljevskom gradu. Raduje me što Općina Jajce ima interes i sluha prema turizmu u svome gradu. Pored tih ulaganje, po meni je uvijek to nedovoljno, jer ja bih uložio cijeli općinski proračun, a sasvim sigurno na kraju bi se isplatilo. Na sajmu turizam u Sarajevu, Jajce se istaklo i pokazalo kao jedan model po kojem bi i ostale bh. općine trebale upravljati s prirodnim i kulturnim resursima. Jajce po meni ima najbolju kombinaciju kulturnog i prirodnog naslijeđa. S punim pravom smijem reći da je vaš grad jedan od najatraktivnijih turističkih destinacija u našoj zemlji. Malo koji grad posjeduje 30 nacionalnih spomenika, vodopad u centru grada i neprikosnovenu ljepotu Plivskih jezera, rekao je on.

Zakon o turizmu

Turističku zajednicu već pet godina nitko ne financira. Padom zakona ostali su bez financijskih sredstava i financiraju se iz projekata i programa. Matošević se iskreno nada da će doći do realizacije projekta izrade biciklističke staze Lašva-Jajce.

-Kako usvajanja Zakona o turizma nema više od pet godina na području FBiH, bili smo prinuđeni ukinuti navedene ispostave i čekamo neka bolja vremena da bi ih ponovo vratili u rad. Iz navedenih razloga smanjili smo i broj zaposlenih na tri osobe jer ne postoji direktno financiranje Turističke zajednice. Financiramo se isključivo kroz razne programe i projekte. Nedavno smo aplicirali na sredstava koje nudi EU4business, Od 100 i nešto projekata naš je ušao u deset najboljih. Radi se o izgradnji biciklističke staze Lašva-Jajce. U ovoj projekt uključili smo pet općina, a svoju podršku su nam iskazali i svi načelnici. Ako dođe do realizacije ovog značajnog projekta, ne samo da ćemo ponuditi nešto novo već ćemo dodatno obogati našu turističku ponudu, a samim tim razvit ćemo Bike Friendly sustav koji će povezati i privatni sektor i sve objekte koje nude bilo kakve uslužne djelatnosti, kazao je Miroslav Matošević za kraj našeg razgovora.

(Jajce Online)