Kava je napitak bez kojeg ne možemo zamisliti dan.
Doktor Al Razi prvi je sponzao korisne učinke kave u 10.stoljeću. Krajem 15.stoljeća, putnici koji su se vraćali iz Arabije, donose sa sobom kavu i šire ju po Bliskom i Srednjem istoku te Magrebu.
Arapi su pažljivo čuvali za sebe način uzgajanja i pripremanja kave, ali Hindusi su "špijunirali" , prošvercali i počeli uzgajati kavu u Indiju.
U drugoj polovini 16.stoljeća dvojica Sirijaca kavu su prvi put donijeli u Carigrad. Kavana , kao uslužni objekt u kojem se prvobitno pripremala i služila samo kava, ubrzo je postala osobitost društvene kulture. Kavane su postale omiljena okupljališta ljudi, koji su u tim kavanama gradili i čuvali međusobne odnose, pili i alkoholna pića, igrali igre i pušili opojna sredstva.
Iz carigrada miris kave širi se u Mletačku Republiku, a odatle se proširuje na ostatak Europe. Prva kavana u Italiji otvorena je 1645.godine. U Engleskoj je prva kavana otvorena u Oxfordu 1650.godine. U 25 godina od otvaranja oksfordške kavane u Engleskoj je otvoreno još 3000 kavana.
U Francuskoj je kava zasjenila čak i dotad neprikosnoveno vino a u Engleskoj čuveni čaj. Prema podacima WHO-a na Zemlji se svaki dan popije preko jedne i pol milijardi šalica ovog napitka.
Smrtonosna doza kofeina, prirodnog alkaloida koji se dobiva iz kavenih zrnaca, iznosi 150 miligrama po kilogramu tjelesne težine. To bi značilo da čovjeka težine 80 kilograma može ubiti 12 grama kofeina, ili oko 100 šalica kave.
Znanstvenicisu izračunali da je najveća bezopasna količina kave devet šalica, ali utjecaj kofeina slabi i gubi se nakon 4 do 6 sati, tako da dnevna doza može biti i puno veća. No, s ovim napitkom ne treba pretjerivati, jer i manje doze mogu bitno utjecati na zdravlje. Dovoljne su 2-3 šalice, onako za gušt.
BM/Artinfo.ba
