Samo nekoliko dana nakon što je citirao bosanskohercegovačkog nobelovca Ivu Andrića (31. ožujka), papa Franjo ponovno ga je spomenuo i danas, 6. travnja.
Spomenuo ga je govoreći o prihvaćanju drugih i drugačijih, te važnosti izgradnje, ne zidova, nego mostova među ljudima. Rimski biskup je i ovog puta naveo ulomak iz njegova najpoznatijeg romana Na Drini ćuprija.
„Zahvalimo Bogu za multietničko društvo jer je ono bogatstvo i dijalog između kultura, osoba, etničkih skupina“, kazao je Papa tijekom audijencije na kojoj su bili profesori i studenti Instituta San Carlo iz Milana. Govoreći o odrastanju u multietničkom društvu, nasljednik Sv. Petra pozvao je roditelje da budu otvoreni i dopuste da se njihova djeca igraju i s djecom drugih etničkih skupina i osoba migranata.
„Jedan otac mi je pričao kako neki roditelji ne dopuštaju da se njihova djeca druže s djecom ljudi koje mi često podcjenjujemo i obezvrjeđujemo. Ma zašto? Možda jer želiš da tvoja djeca odrastaju kao tvoja čista rasa? Ti želiš stvar čišću i od destilirane vode? Oče, ako je to kao destilirana voda, moram kazati da ja uopće ne osjećam okus destilirane vode i ona mi ne može ugasiti žeđ. Potrebna nam je voda života. To je multietničnost i multikulturalnost. Ne bojte se! Nemojte strahovati od migranata. Migranti smo mi. Isus je bio migrant. Ne bojte se migranata. Može se čuti: Ali oni su delikventi? Ali i mi ih imamo mnogo. Mafiju nisu izmislili Nigerijci, ona je ꞌnacionalna vrijednostꞌ Italije. Mafija je naša, talijanska. Svi možemo postati delikventi“, upozorio je Papa.
Migranti su, nastavio je, oni koji nam donose bogatstvo. „Pa i Europa je sačinjena od migranata koji su donijeli različite kulture. Ona je rasla upravo sa susretom kultura. Budite oprezni jer danas postoji napast da se podižu zidovi: zidovi u srcu i na zemlji, a sve kako bi se spriječio susret s drugim kulturama i drugim ljudima. Onaj tko gradi zidove završit će kao rob zida kojeg je napravio: bez horizonta. Trebamo li prihvatiti sve migrante? Prvo, treba imati otvoreno srce. Ako ja imam rasističko srce, trebam se dobro propitati zašto je to tako i obratiti se. Drugo, migranti trebaju biti prihvaćeni, prijateljski praćeni i integrirani. Tako mogu prihvatiti naše vrijednosti, a i mi možemo upoznati druge vrijednosti te tako zajednički možemo razmijeniti vrijednosti“, rekao je papa Bergoglio.
Podizanje zidova, dodao je Papa, ne služi. „Nedavno sam citirao onaj lijepi ulomak romana Na Drini ćuprija Ive Andrića,u kojemu on govori o mostovima. Kaže da su mostovi tako neopisivi i veličanstveni: oni su anđeoski, ne ljudski. Kaže da su mostovi krila anđela koji spajaju preko gora i rijeka kako bismo mi međusobno mogli komunicirati. Veličina gradnje mostova među ljudima i kulturama je u komunikaciji. Mi odrastamo s komunikacijom, jer inače, zatvarajući se u sebe, postajemo neizrečeni ili destilirana voda. S toga vas molim učite djecu da odrastaju u kulturi susreta, kako bi bili sposobni susresti različite ljude, ljude s različitostima“, poručio je Sveti Otac.
„Danas u našem zapadnom svijetu postoji opasnost i od kulture ravnodušnosti, relativizma i nekreativnosti koja ne dopušta da odrastamo. Ako nismo oprezni s kulturom ravnodušnosti, onda iz nje proizlaze fundamentalizmi i sektaški duh“, kazao je na kraju papa Franjo.
Podsjećamo, Na Drini ćuprija povijesni je roman Ive Andrića za kojeg je 1961. dobio Nobelovu nagradu za književnost. U romanu se spominje kako na mostu stoji natpis kojim se evocira Božji blagoslov dok jedan od likova imenom Alihodža posreduje legendu prema kojoj je „ćuprija Božja spojnica“ jer su meleci (anđeli) ti koji šire svoja krila kako bismo premostili zapreke, odnosno oni su ti koji su podučili ljude gradnji mosta.
Ivo Andrić rođen je 9. listopada 1892. u Travniku gdje je i kršten u tamošnjoj katoličkoj crkvi, a umro je 13. ožujka 1975. u Beogradu. Pisac je svjetskog glasa što se još jedanput potvrdilo ovim Papinim citatom. O Andićevoj veličini dovoljno govori činjenica da ga od početka svojataju svi narodi u BiH, no njegova djela zapravo su zajedničko blago svih naroda, kao između ostaloga i zemlja u kojoj je rođen.
Ovim citatom papa Franjo još je jedanput pokazao ne samo svesrdnu posvećenost dijalogu, nego i osobnu kulturu čitanja književnih klasika.
KT
