U općinskoj vijećnici u Kiseljaku jučer je održana prezentacija Idejnog projekta Obilaznice Kiseljak (iz pravca Sarajeva prema Visokom) u organizaciji JP ceste Federacije BiH i Općine Kiseljak a sve u svrhu konzultacija oko projektnog rješenja koje bi se usvojilo za daljnji rad.
Naime, ona manja, zapadna obilaznica završena je davno, no problem predstavljaju dalekovodi stoga još nije u potpunosti u funkciji barem kada se radi o teretnim vozilima. No, ovaj problem riješit će se sljedeći mjesec izmiještanjem dalekovoda te će se gradsko središte barem djelomično rasteretiti kada su u pitanju prometne gužve.
Upravo su gužve razlog nastanka ideje o još jednoj, većoj, odnosno pravoj obilaznici iz smjera Sarajeva. Naime, kako su jučer kazali iz Cesta Federacije, gradsko središte Kiseljaka jedno je od najprometnijih u cijeloj BiH i trenutno je prioritet za rješavanje, jer kroz ovu malu općine godišnje prođe nekoliko milijuna vozila.
Kako su nam kazali u Općini, ideja za ovu veliku obilaznicu koja podrazumijeva i tunel, nastala je još 2010. godine kada je rađen Urbanistički plan općine. No sam tunel podrazumijeva ogromne financijske izdatke koji su samo dio cjelokupnog iznosa. No, volje da se ovaj problem riješi imaju obje spomenute institucije i u projekt se definitivno ide, samo je potrebno pronaći najbolje rješenje, potvrdio nam je općinski načelnik Mladen Mišurić-Ramljak, te dodao, kako će završnu riječ imati struka.
Zasad postoje barem četiri varijante projekta, i sve uključuju tunel, te tri faze provedbe istoga. Prva bi, prema riječima Ljube Pravdića, direktora Cesta, mogla početi uskoro, jer je ova institucija osigurala već tri milijuna KM. Nakon odrađenog pristupa do tunela, isti bi se gradio u drugoj fazi dok bi treća podrazumijevala završnu fazu odnosno uključenje na područje gdje sada završava odnosno počinje trenutna obilaznica, dakle prema općini Visoko.
Kada je riječ o financijama, sam tunel u onoj najdužoj varijanti koštao bi oko 20 milijuna KM, dok bi preostali radovi iznosili oko pet milijuna. No, iz općinske administracije napominju da su sve ovo još uvijek samo procjene, jer su mišljenja da u radove ne treba ulaziti bez detaljne geološke analize. Naime, postoji mogućnost da teren uopće ne bude podoban za gradnju cestovne infrastrukture što zbog mineralnih polja, što zbog mogućnosti izbijanja ugljičnog dioksida.
Obvezu financiranja JP Ceste Federacije su spremne preuzeti dok bi Općina bila nadležna za izvođenje eksproprijacije.
Podsjećamo, obilaznica bi počinjala kod nekadašnje, tzv. Hasanbašine česme, nastavljala se desno dužinom rijeke Lepenice i završavala oko novog kružnog toka prema Visokom.
{jlex}picasa:114258804164824292576/6397690314816461985{/jlex}
artinfo.ba/im
