Razgovori o ratu obično počinju nekom sočnom anegdotom. Priča o Zavrtaljci počela je pričom o – Romima. Mit koji je poslije rata počeo a do danas se održao, kako Romi "prvi nanjuše da će biti rata, pa misteriozno nestaju" - kod domicilnih Roma s Brestovska (kod Kiseljaka) ne važi.
Tvrtko Milović / Dnevnik.ba
Romi iz sela Hrastovi, bili su sastavni dio tzv. Armije RBiH, i njena jedina nebošnjačka komponenta. A kada bi došli na svoju smjenu na lokalitetu Zavrtaljka odmah bi se javili svojim "neprijateljima" Hrvatima:
"Alooo, Romi ovdje. Nemojte pucat."
I tako bi linija na Zavrtaljci, kad su Romi na smjeni, bila mirna.
Kasnije su Romi, kada bi ih lokalni Bošnjaci zadirkivali zbog ratnih neaktivnosti uzvraćali:
"Kakve ste vi Armija, samo vam Romi saveznici!".
Ipak, kada je HVO krenuo u oslobađanje Zavrtaljke tog siječnja 1994., crte nisu čuvali ni Romi ni lokalni Bošnjaci, nego iskusne brigade iz Zenice sastavljene od Krajišnika, koji danas važe za nekakve posebno hrabre vojnike. Nakon Bitke za Zavrtaljku oni hrabri su ostali mrtvi a spasili su se samo oni koji su pobjegli.
Zavrtaljka u geografskom smislu nije istaknuto niti važno brdo. Prekriveno je šumom i ne ističe se ničim posebno. U vojnom smislu, Zavrtaljka je važna zbog specifičnog položaja kojim dominira čitavom dolinom Brestovska i Bilalovca, nadgledajući i strateški važnu cestu Fojnica – Kiseljak sve do fojničkog raskrižja.
Tzv. Armija RBiH imala je plan osvojiti sav prostor do fojničkog raskrižja, čime bi i obrana Kiseljaka bila besmislena. Jedina kota koja je tzv. Armiji RBiH omogućavala pregled terena koji namjeravaju uzeti bila je Zavrtaljka.
Za HVO Zavrtaljka je bila nezaobilazna u svim planovima da se probije put do Busovače i tako spoje operativne zone Vitez i Kiseljak.
Samo brdo izrazito je strmo i nepristupačno, netipično za središnju Bosnu.
Ranim jutrom te 1994., jedinice HVO-a, među kojima su najteži dio posla odradile Interventna jedinica s Brestovska i kiseljačke Maturice, otpočela je napad na neprijateljske položaje. Bez artiljerijske pripreme, tek pješadijskim djelovanjem, HVO se brzo popeo do prvih linija i probio ih. Na vrhu Zavrtaljke pronađeni su dobro utvrđeni objekti koje danas opisuju kao "pravi mali grad od balvana", što govori o važnosti Zavrtaljke za drugu stranu.
Točan broj poginulih pripadnika tzv. Armije RBiH se ne može točno utvrditi, iako vojnici koji obilježavaju obljetnice bitke smatraju da bi se broj mogao penjati i do 50 na cijeloj fronti dugačkoj desetak kilometara.
Pravi izazovi pobjede uslijedili su sutra dan, kada je protivnik krenuo u protunapad. Neutvrđenih crta i bez pouzdanih puteva opskrbe, HVO Kiseljak je bio u nezgodnoj poziciji. Ipak, nekoliko protunapada je odbijeno i HVO se uspio utvrditi na Zavrtaljci dajući pečat najvećoj ofenzivnoj pobjedi u Lepeničkoj dolini.
Obilježena je 23. godišnjica pobjede. Brdo je toliko zaraslo u šikaru da se ne vidi ni dio pogleda koji Zavrtaljka pruža. Samo mali dio je očišćen za skromni spomenik, gdje se okupe bivši vojnici i njihovi potomci.
U veseloj atmosferi malo tko spominje rat. Ove godine su teme krađa slanine iz sušnice, nečija iznenadna smrt i žalost uslijed toga, Dan Republike Srpske, malo Trumpa i nestašica peleta.
Sa posebnim se žarom iščekivala nešto brojnija delegacija stanovnika obližnjih bošnjačkih sela koja također obilježava godišnjicu bitke. Iako bivšim vojnicima HVO nije potpuno jasno što obilježavaju i kako to izgleda. Stradali pripadnici tzv. Armije RBiH uglavnom nisu lokalni stanovnici, a i bitka je za njih imala negativna ishod, pa su vojnici HVO imali svoje maštovite ideje kako izgleda obilježavanje poraza.
Jedan od prisutnih ispričao je kako se jedne godine susreo s dvojicom "njih" na šumskom putu. Stali su 20 minuta, pričali o koječemu, ali ne i o ratu. I onda svak svojim putem.
Nije otkrivena tajna kako to "oni" slave bitku na Zavrtaljci.
Ono što svi ističu kao pozitivno je da poslije bitke za Zavrtaljku vlada određeno uvažavanje među stranama. Crta razgraničenja se u određenom smislu poštuje i danas. Što je vojnicima koji su ginuli za nju vrlo bitno.
Ne očekuju da istim crtama robuju nove generacije. Svi su svjesni besmisla rata. Sela koja okružuju Zavrtaljku, bošnjačka i hrvatska u jednakoj mjeri, danas su prazna. Čitava teritorija oko koje su se borili i jedni i drugi ispražnjena je.
Jedino vitalno selo u cijelom kraju su romski Hrastovi! A njih nema ni na jednoj obljetnici.
artinfo.ba|preuzeto s portala dnevnik.ba
