Prilozi za uređenje nove zgrade Muzeja Franjevačkog samostana još pristižu, franjevci zadovoljni odzivom i pokazanim interesom
"Svaka naša očekivanja su premašena. Zadovoljni smo ne samo odzivom već i pokazanim interesom za završetak projekta značajnim ne samo za Kreševo i središnju Bosnu već i cijelu BiH", kazao je za "Večernji list" fra Darko Drljo, gvardijan Samostana svete Katarine u Kreševu nakon donatorske večeri koju su organizirali kreševski franjevci zajedno s općinskim vlastima Kreševa.
Cilj je bio pokrenuti akciju prikupljanja sredstava za završetak nove zgrade Muzeja koja se počela graditi u ljeto 2011 godine. Zdanje koje se izgledom savršeno uklopilo u kompleks samostana, treba urediti, odnosno prilagoditi potrebama iznimno vrijednih eksponata koje su franjevci skupljali stoljećima, te ih na taj način sačuvati i za buduće naraštaje koji će preko njih imati priliku vidjeti kako su i od čega živjeli njihovi pretci te učiti o povijesti i kulturi hrvatskog naroda. O svakodnevnom životu ljudi ovog kraja, Kreševa i okolice, svjedoče postavke iz oblasti rudarstva, kovanja, zbirka alata i proizvoda stolarskog, postolarskog, krojačkog, tkalačkog i opančarskog obrta, zbirke ručnih radova, sakralnog dijela (kaleži, monstrance, svijećnjaci i dr.) i mnogo toga drugog.
Tu je i zbirka minerala i kristala s kreševskog područja, arheološka i numizmatička zbirka, ali i povijesna zbirka koja se čuva u skučenom i neuvjetnom prostoru, ali i niz drugih neprocjenjivih dokumenata i predmeta, uključujući i knjižnicu s preko 45 tisuća naslova. Među njima su "ljekaruše", knjige fra Mate Nikolića, prvog liječnika u BiH, potom "De re metallica", knjiga koja datira iz 1648 godine i detaljno opisuje proces obrade metala. O njezinoj vrijednosti najbolje govori podatak da postoji samo još jedan ovakav primjerak, a čuva se u Muzeju u švicarskom Baselu. Posebno mjestu u Muzeju kreševskog samostana zauzima spomen soba fra Grge Martića sa svim predmetima kojim se ovaj znameniti franjeva za života koristio.
Za preseljenje eksponata iz stare i neuvjetne zgrade sagrađene 70-ih godina prošlog stoljeća potrebno je između 250 i 300 tisuća KM. Radovi koje će izvoditi stručnjaci Zemaljskog muzeja u Sarajevu, prema procjeni, mogli bi potrajati oko dvije godine. No, da bi započeli, treba prikupiti sredstva za nove vitrine, rasvjetu, multimedijalnu dvoranu, ukratko unutarnje uređenje zgrade na tri etaže u kojoj bi svaki eksponat imao svoje mjesto i ulogu, ispričati priču o životu, kulturi i povijesti jednog naroda, njegovim običajima i tradicija te ih prenijeti onima koji dolaze. Prikupiti sav potreban iznos u jednom danu bilo je nerealno očekivati, ali postići cilj kojeg su sebi postavili organizatori donatorske večeri, jeste.
"Naš cilj je bio aktalizirati ovo pitanje, potaknuti širu zajednicu i one koji mogu pomoći da to i učine. U tomu smo zaista i uspjeli te vjerujem da ćemo akciju uspješno privesti kraju. O prikupljenom iznosu još ne možemo govoriti jer prilozi i dalje pristižu, a vjerujem da će i nastaviti stizati sve dok ne prikupimo potreban iznos. Ono što me posebno raduje je pokazano zajedništvo hrvatskog naroda i njihovih predstavnika ali i interes za cijeli projekt, posebice kod onih koji su prvi put za njega čuli, došli i vidjeli ono što mi u kreševu radimo, a to je spašavanje eksponata skupljanih stoljećima", kazao je kreševski gvardijan fra Darko Drljo.
Podsjećamo, pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, u Kreševu je u četvrtak uvečer održana donatorska večer za dovršetak izgradnje Muzeja Franjevačkog samostana svete Katarine. Uz hrvatskog člana Predsjedništva BiH pozivu kreševskih franjevaca za pomoć u opremanju novog muzejskog zdanja, odazvao se i Ivan Del Vechio, veleposlanik Hrvatske u BiH, države čija je Vlada najveći donator dosadašnjih radova na izgradnji zgrade muzeja, potom mnogobrojni hrvatski dužnosnici sa svih razina vlasti u BiH, od općinske, preko županijskih do federalne i državne, od središnje Bosne, do Save i Neuma, predstavnici svih hrvatskih kulturnih i obrazovnih institucija, svećenici te gospodarstvenici većinom iz središnje Bosne, ali i drugih krajeva BiH.
artinfo.ba|ap
