Nije zgorega pojasniti, odnosno napomenuti na značenja pojmova post i nemrs, jer je nerijetko da ih mnogi smatraju istoznačnicama, što nisu,piše nedjelja.ba.
Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok dnevno, dok nemrs podrazumijeva jesti redovito, primjerice uobičajena tri obroka dnevno, no da to ne bude meso, ali može biti masno.
Potrebno je svratiti pozornost i na sljedeće: u dva dana „strogog posta“ (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno – i post i nemrs. Što dakle znači kako vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok – do sitosti – jer je post i ne jede meso – jer je nemrs. U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa.
Više od ovoga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće – primjerice na Badnjak, uoči Velike Gospe, utorcima Sv. Anti, i strože – o kruhu i vodi.
Crkveni zakonik odredbe o postu i nemrsu definira na sljedeći način: "Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili četrnaestu godinu života; zakon pak posta obvezuje sve punoljetne sve do započete šezdesete godine. Neka se pastiri duša i roditelji ipak brinu da se oni koji zbog maloljetnosti nisu obvezni na post i nemrs pouče o pravom smislu pokore" (Kan. 1252).
Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak „mali Veliki petak“. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni „toplotni udar dobrote“ na cijelom svijetu.
artinfo.ba
