
Foto: Artinfo.ba
Uskoro će joj 83, ali i dalje radi i pomaže obnovu i gradnju katoličkih crkava po cijeloj BiH, bila je i kuma crkve posvećene Drinskim mučenicama u Goraždu
„Ima jedna divna žena, blizu Deževica rođena, od Puljića plemena. Ime joj je Jelena. Ima jedno zlatno srce, ljubavlju za domom kuca, iz tuđine dugo pati, kako ocu ljubav vratit“, stihovi su iz pjesme koju je napisao Melkior Mašina, hrvatski domovinski i iseljenički književnik koji živi u Los Angelesu. U pjesmi je uz Deževice opjevao i Kreševo ali i Goražde i Drinu, Drinske mučenice kao i Jelenu i njezinu povezanost s hrvatskim katoličkim narodom u BiH i Hrvatskoj, na poseban način s Drinom i istočnom Bosnom. Jelena koju je Melkior Mašina opjevao je Jelena Puljić Perić.
Rođena je 1943. godine u selu Križići u župi Gromiljak. 60.-ih godina prošlog stoljeća je otišla u Ameriku sa suprugom gdje i danas živi i radi. Iako će u proljeće iduće godine imati 83 godine, i dalje radi ali ne iz potrebe već želje da novcem kojeg zaradi može nastaviti svoju dugogodišnju misiju pomaganja gradnji i obnovi katoličkih crkava i svetišta na ovim prostorima. Jelena Puljić Perić kuma je nedavno sagrađene crkve Drinskih mučenica u župi sv. Dominika u Goraždu, zdanja izgrađenog zajedništvom vjernika iz cijeloga svijeta. Među najaktivnijim u prikupljanju priloga bila je upravo Jelena Puljić Perić, na čemu joj se goraždanski župnik don Josip Tadić prilikom nedavne posvete crkve i oltara posebno zahvalio.

Foto: Artinfo.ba
Jelenu s istočnom Bosnom veže obiteljska tragedija koja joj je obilježila život, a pomoć u gradnji crkve Drinskim mučenicama je njezin dug prema ocu Jozi Puljiću Jozanu koji je i sam mučen prije smrti. „Bilo mi je devet godina i bila sam s ocem u šumi dok je pripremao drva za zimu. Čula sam majku kako nas doziva jer je policija došla pred našu kuću tražeći mojeg oca. Odmah su ga počeli udarati, vezali su i ga i odveli. Starija sestra Kata molila je da ga ne vode dok se kruh ne ispeče jer je bio gladan. Nisu je poslušali. U zatvoru u Zenici, a zatim i Foči, okrutno su ga mučili, na čelu su mu nožem ucrtali križ, rugajući se njegovoj vjeri i Isusu za kojeg su pitali zašto ga ne spasi. Od posljedica premlaćivanja, umro je 1953,. godine u 42.-oj godini života. Ja i mojih pet sestara ostale smo siročad, majka Anica udovica“, ispričala nam je Jelena priču o ocu, jednu od brojnih koje svjedoče o okrutnosti komunističkog sustava koji je posebno progonio vjernike katolike. Na istočnu Bosnu u kojoj joj je otac okrutno mučen, godinama poslije 1988. Jelenu će u New Yorku podsjetiti i pokojni don Anto Baković, jedini očevidac smrti časnih sestara Kćeri Božje ljubavi kojima su Goraždu 1941. godine presudili četnici, Drinskih mučenica. „Don Anto je ubojstvu časnih sestara svjedočio kada je imao samo devet godina, dok su se i on i njegova obitelj koji su živjeli uz Drinu borili da i sami ne skončaju na isti način. Za boravka u mojoj rodnoj župi Gromiljak vidio je na zvonu ime neke Jelene koja ga je darovala da bi poslije sav sretan shvatio da sam ja ta Jelena“, ispričala nam jednu od zgoda iz svojega života obilježenog pomaganju u obnovi i gradnji katoličkih svetinja u cijeloj BiH, počevši od svoje rodne župe Gromiljak, Kiseljaka, Deževica kojima je darovala kip sv. Jakova pa do župa u Hercegovini i istočnoj Bosni za koju je posebno vezana.

Foto: Privatna zbirka/ustupljeno za potrebe Artinfo.ba portala
Za susreta s Jelenom u Sarajevu, otkrila nam je još nije umorila u činjenju dobra ali i čuvanja svojeg katoličkog i hrvatskog identiteta. „Ja i dalje radim u hotelu u kojem sam zaposlena godinama i gdje sam dobila priznanje za jednu od najboljih radnica. Želim zaraditi i skupiti novac za kipove svih pet Drinskih mučenica. Jako su skupi ali ja ne odustajem. Rado pomažem i njegujem naš katolički i hrvatski identitet. U Americi u New Yorku me po njemu prepoznaju, uvijek su uz mene križ, i obilježje mojeg naroda“, kaže nam Jelena Puljić Perić, koja je dokaz da su vjera i ljubav prema domovini i narodu pokretači koji prkose godinama. Upravo oni i u devetom desetljeću života motiviraju ženu koja s drugog kraja svijeta pomaže odati počast u domovini svima onima koji su ubijani i mučeni radi pripadnosti katoličkoj vjeri i hrvatskome narodu, poput njezina oca ali i Drinskih mučenica čija kojima su vjernici iz cijeloga svijeta zajedništvom sagradili crkvu u Goraždu kao trajan podsjetnik na njihovu mučeničku smrt. Gradnja crkve započela je 2021., na 80. obljetnicu mučeništva redovnica i 10. obljetnice njihove beatifikacije kada ih je Katolička crkva proglasila blaženim.

AP/Artinfo.ba