Prvi stali u obranu glavnog grada od agresije, Sarajevo im se odužilo uskraćivanjem dozvole za spomenik poginulim pripadnicima
U proljeće ratne1992. godine, glavni grad BiH Sarajevo našao se na udaru srpskog agresora. Hrvatski narod u BiH od prvih granatiranja koja su počela nekoliko mjeseci ranije, napadom na selo Ravno, svjestan je da je rat koji se širi BiH njihov rat. Ta svijest o potrebi organiziranja obrane bila je izražena i u Sarajevu. Postrojbe hrvatske brigade prve staju u obranu glavnog grada te su raspoređene u različitim dijelovima Sarajeva, od Stupa i Otesa, preko Novog Grada i Novog Sarajeva sve do Starog Grada. „Grad je bio prepolovljen na pola, a padom Stupa i Otesa, sve postrojbe ujedinjuju se u jednu hrvatsku, odnosnu brigadu HVO-a . Taj datum 29. svibnja 1992. obilježavamo kao dan utemeljenja Brigade „Kralj Tvrtko“, po sastavu multietničke postrojbe kroz koju je prošlo 5.500 pripadnika“, kaže Borko Tatlić, dopredsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a HB Kantona Sarajevo. 103 pripadnika sarajevske Brigade HVO-a ginu u obrani Grada, njih nekoliko stotina je ranjeno.
No, priliku sagraditi spomenik poginulima njihovi suborci, pripadnici Brigade „Kralj Tvrtko“ nisu dobili ni 33 godine nakon utemeljenja Brigade. „Ne tražimo ništa što drugi branitelji u ovom gradu nemaju“, opisao je Tatlić dugodišnja nastojanja udruga HVO-a da poginulim pripadnicima Brigade „Kralj Tvrtko“ podignu spomenik. Sve ove godine općina Novo Sarajevo i Grad Sarajevo odbijaju im dati dozvolu za gradnju te je i 33 obljetnica osnutka Brigade „Kralj Tvrtko“ u Sarajevu obilježena polaganjem vijenaca na travnjaku ispred crkve Presvetog Trojstva u naselju Dolac Malta Prostor je to na kojemu bivši pripadnici Brigade i obitelji poginulih žele izgraditi spomenik kao znak sjećanja i zahvalnosti pripadnicima Brigade koji su živote dali u obrani Sarajeva. Upravo njima vlasti Sarajeva, grada kao i općine Novo Sarajevo, ukoliko zaista žele pokazati otvorenost o kojoj svakodnevno pričaju trebaju dati dozvolu za spomenik kojim bi se njegovala kultura sjećanja na Brigadu čiji su pripadnic iprvi stali u obranu glavnog grada BiH, smatra i Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH. „Jako je važno ne zaboraviti doprinos ove časne Brigade HVO-a obrani Grada Sarajeva i njegovati kulturu sjećanja na način da se onima koji je baštine, a to su udruge HVO-a, da dozvola za spomenik. Na taj bi način imali mjesto na kojem će se dostojanstveno pokloniti sjenama poginulih pripadnika, a ne da im to neki drugi određuju“, kazala je Bradara.Predsjednica Federacije BiH predvodila je brojno izaslanstvo hrvatskih dužnosnika na svim razinama vlasti koji su polaganjem vijenaca pred crkvom na Dolac Malti te sudjelovanjem u molitvi koju je predvodio don Dražen Kustura, župnik župe Presvetog Trojstva, odalo počast poginulim pripadnicima Brigade „Kralj Tvrtko“. U obilježavanju 33. obljetnice osnutka Brigade koju je organizirala Koordinacija udruga HVO-a Kantona Sarajevo, pridružili su im se i čelnici temeljnih Udruga HVO-a, pripadnici Oružanih snaga BiH kao i predstavnici veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH.
Podsjećamo, Grad Sarajevo s bivšom gradonačelnicom Benjaminim Karić na čelu prije tri godine dao je Udruzi organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO-a čiji je predsjednik Marinko Pejić, dozvolu za postavljanje spomen ploče. Udruge HVO-a koje baštine tradiciju Brigade „Kralj Tvrtko“ nazvali su ovaj čin iskrivljavanjem povijesti. I dalje su ustrajni da se spomenik pripadnicima Brigade podigne po rješenju i na mjestu kojeg predlažu Udruge HVO-a koje baštine tradiciju Brigade „Kralj Tvrtko“ jer sve drugo je licemjerje. Grad u čiju su obrani prvi stali odužio im se uskraćivanjem dozvole.
artinfo.ba
