Danas kršćani širom svijeta obilježavaju Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti na križu, koji se slavi petkom prije Uskrsa. To je dan duboke tišine, molitve i sabranosti, u kojem se Crkva prisjeća Isusove nepravedne osude, trpljenja i smrti, koju je prihvatio iz ljubavi prema čovjeku.

Veliki petak jedini je dan u godini kada se ne slavi sveta misa, budući da je upravo tada Krist, kako uči Crkva, sam sebe prinio kao krvnu žrtvu za spas čovječanstva. U poslijepodnevnim satima, najčešće u 15 sati – u vrijeme kada je, prema Evanđeljima, Isus izdahnuo na križu – vjernici se okupljaju na pobožnost Križnoga puta.

Fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana na Humcu, podsjeća kako je Isusov križ središte razmatranja i pobožnosti na Veliki petak.

– Ono što nas privlači Isusu i ono zbog čega je križ postao sredstvom spasenja je ljubav kojom je Sin Božji prihvatio svoj križ i iznio ga do kraja za nas. Ljubav je tajna spasenja i tajna privlačnosti Isusova križa. Isusova ljubav je istinska i prava ljubav, ona koja nikada ne prestaje – istaknuo je fra Ivan.

Obredi Velikoga petka sastoje se od tri dijela: službe riječi, klanjanja svetom križu i pričesti. Tijekom službe riječi posebno se ističe navještaj Muke Gospodnje iz Ivanova Evanđelja, a nakon homilije vjernici se klanjaju križu – simbolu Kristove pobjede nad grijehom i smrću. Pričest se dijeli posvećenim hostijama od Velikoga četvrtka.

– Crkva danas ne slavi euharistiju. Milostinja koja se prikuplja tijekom obreda namijenjena je za potrebe Bazilike Svetoga groba u Jeruzalemu, mjesta Isusove smrti i uskrsnuća – dodao je fra Ivan.

Na Veliki petak obvezan je post i nemrs, koji obvezuje vjernike katolike od 18. do 60. godine života. To je čin pokore, ali i duhovne priprave za otajstvo Uskrsa, središnje svetkovine kršćanske vjere.

artinfo.ba