Pred Sudom BiH nastavljeno suđenje Mlaći i Cikotiću za zločine nad Hrvatima Bugojna

Pred Sudom BiH danas je nastavljeno suđenje Dževadu Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne zone Zapad Armije BiH koje se tereti za zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima u Bugojnu, uključujući i nasilna odvođenja i nestanak 21.-og uglednog predstavnika bugojanskih Hrvata od kojih se njih 15 još uvijek vode kao nestali.

Nakon što je Martin Frančešević , vještak vojne struke predstavio nalaz o nepobitnoj odgovornosti bošnjačkih vojnih i političkih čelnika u Bugojnu, koji sadrži i brojne primjere uplitanja Ratnog predsjedništva u nadležnosti vojnih struktura, priliku za ispitivanje Frančeševića dobila je obrana optuženih. Višesatno ispitivanje koje će se nastaviti 13. svibnja jer po riječima odvjetnika obrane postavili su tek četvrtinu planiranih pitanja, svelo se na mnoštvo nebitnih pitanja, od stručnosti i kompetencija vještaka i osoba koje su vodile zapisnike sa sjednica Ratnog predsjedništva Bugojna do nadležnosti vojnih i civilnih vlasti propisanih Urednom o organiziranju obrane sa zakonskom snagom.

Uz vrlo sugestivna pitanja koja su redom započinjala rečenicom „u pravu sam ako kažem“, Sabina Mehić, odvjetnica Dževada Mlaće u jednom je trenutku pokušala osporiti i ključni dokaz koji tereti njezina branjenika, čuvenu rečenicu „Javno ne smijemo imati zarobljenih, tajno ekstremni dio likvidirati“. „Nema dokaza da je to rečenica koju je izgovorio Dževad Mlaćo, zapisao jest, ali ne možete iz zapisnika tvrditi da je baš on to rekao“, kazala je odvjetnica Mehić.

Pri tomu nije objasnila kako se onda ista rečenica našla i u njegovu ratnom dnevniku. „Bio je to pokušaj obrane da relativiziranjem vrlo dobrog i nepobitnog nalaza vještaka ospori odgovornost svojih branjenika koja je neupitna. Postavljanjem po meni mnoštva nebitnih pitanja pokušava se izbjeći ono što je bitno i neosporno, a to su zločini u ubojstva“, kazao je Bruno Božić, pravni zastupnik hrvatskih logoraša u ovom predmetu. Za razliku od Mlaće koji se brani šutnjom, Cikotićeva je obrana najavila da će njihov branjenik i sam imati pitanja.

Unakrsno ispitivanje vještaka Frančeševića nastavili u identičnom tonu kao i Mlaćina obrana. Cikotićev odvjetnički tim zastupa tezu da njihov branjenik nije u godinu dana obnašanja dužnosti zapovjednika OG Zapad Armije BiH u čijoj je zoni odgovornosti bilo i Bugojno, izdao niti jednu zapovijed o postavljenjima podređenih, a kontrolu nad logorom Stadion kojeg su nazvali Ustanovom za zadržavanje lica koja je tvrde bila u skladu sa Ženevskom konvencijom preuzeli su tek u studenom 1993. godine. „Logor Stadion bio je pod kontrolom vojnih vlasti od rujna 1993.“, jasno je iz dokaza Tužiteljstva koju su mu predočeni, a u pitanju je 2.500 stranica, iščitao vojni vještak Martin Frančešević.

Nastavak suđenje pratila je i Dijana Strujić, supruga Mihovila Strujića, jednog od nasilno odvedenih logoraša za čijim se posmrtnim ostatcima još traga. „Smogla sam snage i došla, ali vjerujte nije to ni lako ni jednostavno. Imala sam osjećaj da se sudi meni, a ne Mlaći i Cikotiću. Nazvati stravičan logor Stadion Ustanovom za zadržavanje po meni je isto kao da su nazvali i wellness centrom. To je strašno“, kazala nam je Strujić nakon ročišta. Tužiteljstvu BiH ona je sa još nekim od supruga nestalih predala i pisma koja su dobili iz logora.

„Od supruga sam dobila ukupno pet pisama, zadnje od njih 07. rujna 1993. u kojima opisuje stravične uvjete u logorima, tjedan dana proveden do pojasa u vodi u Salonu namještaja, uvjete u Pruscu gdje su osjećali najzaštićenijim ali i pokušaj prebacivanja 123 zarobljenika u Zenicu radi suđenja koji je naprasno i pod nepoznatim okolnostima prekinut. Da li bi oni danas bili živi da im se sudilo u Zenici je pitanje na koje ja nemam odgovor. Ono što mi obitelji nestalih od procesa očekujemo je uz kažnjavanje odgovornih, da nam se kaže gdje su tijela nestalih. Ako to ne doznamo sve gubi smisao“, zaključila je Dijana Strujić, supruga nestalog Mihovila Strujića i predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih branitelja Bugojna.

Prije pretresa sazvanog za 13. svibnja na kojem će se nastaviti unakrsno ispitivanje vještaka Frančeševića, tužitelj u ovom predmetu Mladen Vukojičić, najavio je na pretresu 06. svibnja izvođenje novih dokaza Tužiteljstva BiH. Ostaje vidjeti hoće li među njima biti i autentična pisma koje su zarobljenici uspjeli poslati svojim najbližim i u kojima su opisali stravične uvjete boravka u logorima prije nego što odvedeni u nepoznato i likvidirani.

artinfo.ba