Analiza kretanja broja zaposlenih na razini Federacije BiH, županija, kao i općina i gradova daje za pravo izvući zaključak o tome koliko su zapravo stvarni negativni učinci povećanja minimalne plaće u ovom entitetu te je, suprotno nekim katastrofičnim prognozama i izjavama, vidljivo kako je broj zaposlenih po sjedištu poslodavca (oni koji rade na teritoriju FBiH) bio 544.910, dok je na dan 31. prosinca 2024. godine, odnosno prije povećanja minimalne plaće, taj broj bio 551.322. Odnosno, manje je 6412 zaposlenih, što se može tumačiti različitim razlozima, a ne samo onima koji se odnose na rast minimalne plaće. U usporedbi s krajem veljače prošle godine ipak se može konstatirati porast broja zaposlenih jer je lani broj zaposlenih bio 542.179,piše Večernji list.
Kretanje po županijama
Unsko-sanska županija je na dan 28. veljače ove godine po sjedištu poslodavca imala 38.125, a na kraju 2024. godine 38.747 zaposlenih, po prebivalištu osiguranika 38.926 na kraju veljače u odnosu na 39.552 na kraju prosinca. Posavska županija na kraju veljače po sjedištu poslodavca imala je 6664, a na na kraju prosinca protekle godine 6770 zaposlenih, dok je u smislu broja osiguranika imala 5838 u odnosu na 5941 na kraju prosinca. Tuzlanska županija na kraju prošlog mjeseca imala je, uzimajući u obzir kriterij sjedišta poslodavca, 101.237, dok je na kraju prosinca prošle zabilježeno 102.609 zaposlenih. Po kriteriju prebivališta osiguranika ova županija imala ih je 104.119 na kraju veljače, odnosno 105.487 na kraju prosinca.
Zeničko-dobojska po kriteriju sjedišta poslodavca imala je 81.329 zaposlenih na kraju veljače, odnosno u prosincu 82.609, a kada govorimo o prebivalištu zaposlenih, na dan 28. veljače imala je 87.035, a dva mjeseca prije 88.225 zaposlenih.
Bosansko-podrinjska veljaču je, po kriteriju sjedišta poslodavca, završila sa 6759 zaposlenih, a prosinac sa 6892, a gledajući kriterij o prebivalištu osiguranika, na kraju veljače imala ih je 7438, odnosno 7597 na kraju prošle godine.
Županija Središnja Bosna na kraju prošlog mjeseca, uzimajući sjedište poslodavca, imala je 48.765 zaposlenih, a u prosincu 49.867, dok je prema kriteriju prebivališta osiguranika na kraju veljače taj broj bio 51.142, a na kraju prosinca 52.275.
Hercegovačko-neretvanska po sjedištu poslodavca na kraju veljače imala je 56.564, na kraju prosinca 57.211 zaposlenika, a po adresi osiguranika broj zaposlenih na kraju veljače bio je 56.285 odnosno 56.948 na kraju prosinca.
Zapadnohercegovačka na kraju veljače po sjedištu poslodavca imala je 22.573, na kraju prosinca 22.647 zaposlenih, dok je uzimajući u obzir kriterij adrese osiguranika na dan 28. veljače imala 22.825 odnosno 22.920 na kraju protekle godine.
Sarajevska županija na dan 28. veljače bilježi, po kriteriju poslodavca, 171.523 zaposlenih odnosno na kraju prosinca 172.407, a kada govorimo o prebivalištu osiguranika, brojka je na kraju veljače bila 150.403 odnosno 151.143 na kraju prosinca.
Hercegbosanska županija na kraju veljače po kriteriju sjedišta poslodavca imala je 11.371, a na kraju prosinca 11.563 zaposlenih. U smislu adrese osiguranika na dan 28. veljače zabilježeno je 11.651 zaposlenih u odnosu na 11.825 na kraju prosinca.
Rast prometa
I dok u smislu broja zaposlenih u posljednja dva mjeseca primjećujemo određeni pad, analizira maloprodajne potrošnje, odnosno prometa u trgovinama od uvođenja neradne nedjelje, bilježi porast. Prema dostavljenim podacima, od 17. studenoga 2023. do 17. veljače 2024. godine ukupan fiskalizirani promet ostvaren u sektoru maloprodaje u Federaciji BiH iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana poslije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos povećan na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalan rast od 67,2 milijuna KM.
artinfo.ba
