Godišnja stopa inflacije u Bosni i Hercegovini je tijekom prošlog mjeseca pala sa srpanjskih 1,8 posto na 1,3 posto i sada je najniža od travnja 2021. godine, objavila je Agencija za statistiku BiH. Međutim, cijene proizvoda i usluga namijenjenih osobnoj potrošnji u BiH nastavile su rasti i u kolovozu ove godine, piše Večernji list BiH.
Agencija za statistiku BiH
Prosječan rast od 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec upućuje na nastavak inflatornih pritisaka u zemlji. Također, cijene iz kolovoza pokazuju da Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti rast troškova života, što dodatno opterećuje kućne proračune građana, posebno u sektorima hrane i osnovnih usluga. Najveći rast zabilježen je u prehrambenom sektoru i režijskim izdacima, pa su tako u segmentu hrane i bezalkoholnih napitaka cijene porasle za 1,1%, stanovanje i režijski izdaci poskupjeli su za 1,4%, dok su cijene odjeće i obuće porasle za 0,5%.
Također, porast su zabilježili i zdravstvo (0,4%), rekreacija i kultura (0,6%), restorani i hoteli (0,4%) te ostala dobra i usluge (0,5%), donosi u svom izvješću Agencija za statistiku BiH. Iako su cijene općenito rasle, neki sektori zabilježili su i pad.
Najveći je vidljiv u sektoru prijevoza, gdje su cijene smanjene za 1,4%. Namještaj, uređaji za kućanstvo i održavanje zabilježili su pad cijena od 0,1%, dok je u sektoru obrazovanja zabilježen pad od 0,4%. Promatrano na godišnjoj razini, cijene su u prosjeku porasle za 1,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći rast zabilježen je u odjeljcima restorana i hotela (7,1%), alkoholnih pića i duhana (4,5%) te ostalih dobara i usluga (4,6%). Cijene zdravstva porasle su za 3,6%, a rekreacije i kulture za 2,8%. S druge strane, značajan godišnji pad cijena zabilježen je u odjeljcima odjeće i obuće (7,6%) te prijevoza (1,9%).
Indeks potrošačkih cijena u BiH izračunava se na osnovi reprezentativne liste proizvoda koju u 2024. čini 615 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21.000 cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta na 12 zemljopisnih lokacija. Cijene se prikupljaju na 12 lokacija (gradova) u zemlji (Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Brčko, Doboj, Istočno Sarajevo, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Trebinje, Tuzla, Zenica) odabranih prema kriteriju broja stanovnika i njihovoj ulozi na zemljopisnom području kojem pripadaju.
Loša predviđanja
Službena statistika, nažalost, slaba je utjeha građanima BiH. Naime, duga ljetna suša i veliki uvoz voća i povrća tijekom ove godine u BiH povećat će cijene ovih proizvoda u idućem razdoblju. Ovo je novi udar na džepove građana. Tako je uvoz voća i povrća u BiH u osam mjeseci ove godine bio za oko 17 milijuna KM veći nego u istom razdoblju prošle godine, stoji u podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Došlo je voća i povrća za 279,379.969 KM, dok je u osam mjeseci prošle godine uvezeno ovih proizvoda za oko 262,239.089 KM. U ovim podacima vidi se da je banana stiglo u vrijednosti od oko 54 milijuna KM, od toga iz Ekvadora za oko 41 milijun KM. Agrumi, svježi ili suhi, stigli su u vrijednosti od oko 32 milijuna KM, a krumpiri 22 milijuna KM.
Rajčica je tijekom ove godine uvezeno za oko 19 milijuna KM, a orašastih plodova za 18,5 milijuna KM. Jabuka, krušaka i dinja stiglo je za oko 16,3 milijuna KM, dok je zaleđenog povrća uvezeno za 14 milijuna KM, a ostalog povrća, svježeg ili rashlađenog, za oko 13 milijuna KM. S druge strane, i izvoz voća i povrća je povećan.
U osam mjeseci ove godine izvoz voća i povrća iznosio je 81,258.161 KM, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 72,457.258 KM. BiH je ove godine najviše izvozila voće i orašaste plodove, i to nekuhane ili kuhane, te zamrznute, u iznosu od oko 37 milijuna KM. Kajsija, višanja, breskvi, trešanja i šljiva izvezeno je za oko 10 milijuna KM, dok je osušenog povrća, cijelog ili rezanog, izvezeno za oko 7,5 milijuna KM.
Uz to, poskupljenje električne energije od Elektroprivrede BiH za gospodarstvo i kućanstva diže cijene gotovo svih proizvoda u jednom dijelu FBiH i vraća inflaciju. Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH, rekao je da će svi oni koji su na domaćem tržištu i imaju mogućnost povećati cijene - to i uraditi.
artinfo.ba/vecernji.ba
