Ususret jeseni radujemo se nižim temperaturama, toplim bojama prirode i jesenjim plodovima. Ono što nas manje raduje su brojne obveze i troškovi koji nam slijede u ovom dijelu godine, kao što je priprema hrane za zimu, osiguravanje ogrjeva, a o većim režijskim računima da i ne govorimo. U ove još uvijek ljetne dane mnogi sa zebnjom razmišljaju kako će prezimiti zimu,piše portal Večernjeg lista.
Povećana potrošnja
Tradicionalno, ovo je mjesec u kojem građani imaju i najviše troškova te povećanu potrošnju. Uz nezaobilaznu potrošačku košaricu, kućni proračuni su na udaru i zbog drugih velikih izdataka poput pripreme zimnice, polaska učenika u školu, pripreme ogrjeva. I dok će zbog vrtoglavih cijene voća i povrća mnogi ostati praznih smočnica, bez grijanja se ne može prezimiti.
U ovo doba godine većina obitelji suočava se s troškovima koje je teško financirati bez podizanja kredita. A kredit je dodatni trošak i financijska omča oko vrata. - Opremanje djece za školu ili fakultet, spremanje zimnice, nabava ogrjeva, sve se to odjednom sruči na tanašne kućne proračune. Ako samo za drva ili pelet treba odjednom dati od 1500 do 3000 KM, jasno je da mnogi posežu za kreditima. Kad se uračuna kamata, ispada da metar drva više nije 150, nego 170 ili čak 200 KM - kazala je za Srpskainfo Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge "Don" iz Prijedora.
Posebna priča su, kaže, umirovljenici koje, osim banaka, salijeću i mikrokreditna društva s naoko "povoljnim" ponudama. - Mnogi se upecaju, a rijetki su oni koji uspijevaju uštedjeti za ono što je nužno.
- Iako siromašni, postali smo potrošačko društvo, a to je najgora kombinacija. Zaboravili smo štedjeti i navrijeme misliti na ono što nas čeka, pa građani klize u dužničko ropstvo. Dakle, ili ropstvo ili smrzavanje, izbor je prilično jeziv - zaključuje Marić. Dobra vijest u moru svakodnevnih poskupljena je da će bh. građani ove godine platiti manje ogrjev za zimu, čija je cijena osjetno niža u odnosu na prošlu godinu.
Cijene energenata
Muhamed Helać iz kompanije Drvosječa kazao je kako su ove godine pojeftinili svi energenti za grijanje. Razlog je, dodaje, stabilizacija tržišta u odnosu na prethodne godine. Navodi kako je, usporedbe radi, u kolovozu 2023. cijena metra ogrjevnog drva bila 165 KM, dok u kolovozu ove godine iznosi 133 KM. - To je, u odnosu na prošlu godinu, pojeftinjenje od 20 posto.
Drugi najpopularniji energent je drveni pelet. On je najviše pojeftinio. U ovom razdoblju prošle godine koštao je 520 KM. Sada mu je cijena pala na 367 KM, što je pojeftinjenje od gotovo 30 posto po toni. Pojeftinio je i drveni briket. Njegova cijena prošle je godine iznosila 450 KM po toni, a ove 279 KM. Jedino se cijena ugljena nije mijenjala, ali on se sve manje koristi u kućanstvima - kazao je Helać. Ističe kako uspijevaju podmiriti potražnju te apelirao na građane da nabave ogrjev jer je sada najjeftiniji, cijene su povoljne i realne. Trudimo se da povećanje cijene struje od 20 posto za našu kompaniju ne dovede do povećanja cijene proizvoda. Trenutačno možemo jamčiti da do kraja godine neće doći do poskupljenja proizvoda - poručio je Helać.
Kad je u pitanju ogrjev, posebno je zanimljivo kretanje cijena peleta. Naime, krajem 2022. cijena tog energenta popela se na 1000 KM. Dakle, bio je gotovo tri puta skuplji nego sada. Ogrjev se nudi i u brojnim internetskim oglasnicima. Tako se cijena peleta, prema oglasima, kreće od 330 do 450 KM. Ogrjevno iscijepano drvo u paletama košta od 200 do 250 KM, a prodaje se i u kladama te trupcima. Tajnik Udruge šumarstva i drvoprerade u Gospodarskoj komori RS-a Igor Andrić istaknuo je da je ponuda ogrjevnog drva zadovoljavajuća, čak i veća u odnosu na potrebe. - Paleta s ogrjevnim cijepanim drvom u Banjoj Luci stoji od 240 do 260 KM, dok je u manjim sredinama ponuda još veća i može se naći i po 220 KM. Za metar drva potrebno je izdvojiti do 110 KM - kazao je Andrić.
Inače, potražnja za ogrjevnim drvom i peletom nikad nije bila lošija, kako na domaćem tako i na stranom tržištu, gdje je u sedam mjeseci ove godine plasirano gotovo 50 posto manje robe u odnosu na isto razdoblje lani. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, BiH je od siječnja do kraja srpnja ove godine izvezla ogrjevnog drva u vrijednosti od 49,04 milijuna KM, dok je istodobno na inozemno tržište plasiran pelet vrijedan 9,79 milijuna KM. U istom razdoblju prošle godine na strano tržište otišlo je 67,06 milijuna KM ogrjevnog drva, kao i 18,22 milijuna KM peleta.
artinfo.ba/preuzeto s vecernji.ba.
