Pandemija koronavirusa sa sobom je donijela brojne promjene u načinu života u cijelom svijetu. Jedna od tih novina svakako je rad od kuće, koji je do tada u mnogim zemljama bio potpuna nepoznanica, a i u onima gdje je postojala ta opcija poslodavci su se nerado odlučivali za njezinu primjenu, piše Večernji list BiH.
Pomoć tehnologije
Tijekom pandemije, u cilju sprječavanja zaraze, a u isto vrijeme i neugrožavanja poslovanja, velik broj poslodavaca priliku je vidio upravo u ovakvoj vrsti rada. Olakšica je uvelike bila i sama tehnologija koja znatno pomaže da se sve obveze i zadaci odvijaju bez poteškoća.
Tako su aplikacije za videopozive i grupne razgovore te virtualne “sobe za sastanke” postale nova stvarnost i alati koji su se nastavili koristiti i danas. Budući da se ova praksa pokazala dobrom, a rad od kuće u nekim slučajevima i učinkovitiji od onog u uredima, određen broj poslodavaca odlučio je nastaviti s radom od kuće.
Prema podacima prikazanim u Pixsellovoj grafici, u Irskoj i Finskoj gotovo petina zaposlenih osoba radi od kuće, dok je u Bugarskoj i Rumunjskoj taj postotak nešto veći od 1 posto. Isti podaci za prošlu godinu pokazuju da je prosjek ljudi u zemljama Europske unije koji rade od kuće u opadanju, dok u Hrvatskoj i dalje lagano raste.
Tako je prošle godine u Republici Hrvatskoj od kuće radilo 4,8 posto radnika, dok je u Bosni i Hercegovini taj postotak nešto veći. Pixsellova grafika pokazuje kako je BiH 2023. godine imala 6,2 posto radnika koji su svoja mjesečna primanja ostvarivali radom od kuće. U Sloveniji je taj postotak 6,4, Italiji tek 4,4, dok je u Njemačkoj 12,9.
U Španjolskoj je tijekom prošle godine rad od kuće bio omogućen za ukupno 7,1 posto zaposlenih, a u Francuskoj za njih 10,8 posto. Istraživanja o ovoj temi ispitivala su, među ostalim, produktivnost, ali i zadovoljstvo radom na daljinu.
Sretniji radnici
Konzultantska kompanija za ljudske resurse i pogodnosti na radnom mjestu Mercer ispitala je 800 poslodavaca, a 94% njih izjavilo je da je radna produktivnost ista ili veća otkako su zaposlenici počeli raditi od kuće. Kao razlog veće produktivnosti navodi se izostanak putovanja na posao, manje ili nimalo razgovora tijekom rada, manje ometanja, a više vremena za obitelj i osobne obveze, što je nekima poboljšalo i balans između poslovnog i privatnog života.
Također, istraživanje koje je proveo Owl Labs sugerira da su zaposlenici na daljinu sretniji i dulje ostaju na svojim poslovima. Radnici koji su radili od kuće izjavili su da su sretniji, i to 22% više od radnika koji uvijek borave u uredu. Stoga, jasno je da bi ovaj rastući trend mogao biti ključan i za zadržavanje zaposlenika.
Inače, jedna od glavnih prednosti rada od kuće je mogućnost rada u mirnom okružju bez stresa. Osoba koja radi od kuće ima bolju kontrolu nad okolinom. Također može urediti svoj radni prostor tako da potakne vlastitu produktivnost i kreativnost, fleksibilnije organizirati radno vrijeme i raditi kada joj najviše odgovara.
Rezultat – manje ometanja i više fokusa na ono što je važno. Jedan od najvećih izazova rada od kuće su brojne smetnje koje postoje. Kućni poslovi, obiteljske stvari i korištenje društvenih mreža mogu otežati fokus na posao, zbog čega je bitno napraviti odvojeni radni prostor i postaviti jasne granice između posla i slobodnog vremena.
artinfo-ba/preuzeto s portala vecernji.ba
