Polaganjem vijenaca pred spomen obilježjem u katoličkom gradskom groblju i misom zadušnicom za poginule, odvedene, nestale i stradale Hrvate Bugojna u bugojanskoj župnoj crkvi, u organizaciji Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Brigade HVO-a Bugojno uz pokroviteljstvo HNS BiH, Hrvati Bugojna 27. srpnja obilježit će 31. obljetnicu zločina i progona Hrvata iz Bugojna od strane Armije RBiH. Pored progona skoro svog hrvatskog stanovništva iz Bugojna, Armija RBiH odgovorna je i za ubojstva preko 200 Hrvata Bugojna. Uz 100 njak poginulih i ubijenih u srpspkoj agresiji na Bugojno, broj stradalih Hrvata Bugojna u poroteklom ratu dosegao je brojku od njih 311..
Ovogodišnja 31. po redu obljetnica zločina i progona bugojanskih Hrvata prva je koja se obilježava nakon početka suđenja Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću, čelnicima bošnjačkog političkog i vojnog vrha, koje Hrvati Bugojna smatraju glavnim kreatorima i nalogodavcima zločina. Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna i Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupše Zapad Armije RBiH u procesu koji je pred Sudom BiH započeo početkom travnja sudi se zbog ratnih zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima koji uključuju i nasilna odvođenja logoraša u nepoznato te likvidacije pripadnika tzv. bugojanske skupine koja je brojala 21 uglednog predstavnika hrvatskog naroda u Bugojnu.
Za tijelima 15 nasilno odvedenih i dalje se traga. U Procesu Mlaći i Cikotiću dosad je svjedočelo desetak preživjelih logoraša. Na zadnjem ročištu održanom 16. srpnja iskaze su dali Željko Ištuk i Ilija Udovičić. Opisali su okolnosti zarobljavanja, boravka u logorima, a posebno odvođenja na prve crte obrane u Uskoplju gdje bili izloženi kao živi štit prema položajima HVO-a te je većina ranjena.
Inače, srpanj ratne 1993. godine mjesec je najvećeg stradanja Hrvata Bugojna u njihovoj povijesti. Za nekih 15-ak dana Armija RBiH provela je plan etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata koji je uključivao progon hrvatskog stanovništva, ubojstva, logore, pljačku. Uvod u realiziranje plana progona Hrvata bila su ubojstva pripadnika HVO-a u Vučipolju i Vrbanji. 16. srpnja u Vučipolju je ubijen Stipo Gvozden, a dan kasnije u Vrbanji iz zasjede Miroslav Telenta i Mijo Vučak. Navedena ubojstva označila su početak pakla tijekom kojeg će do kraja mjeseca daleko brojnija Armija RBiH od Hrvata etnički očistiti Bugojno. Uz progon više 15 tisuća od ukupno 16 tisuća Hrvata koliko je u Bugojnu živjelo prije rata, Armija RBiH ubila je oko 200 Hrvata od čega je blizu 70 civilnih žrtava.
Zločine su pratile sustavne pljačke i uništavanje imovine u vlasništvu Hrvata kao i katoličkih vjernih objekata. Posebno bolan dio plana etničkog čišćenja Bugojna bili su logori Armije RBiH. Bilo ih je na desetine, a kroz njih je prošlo oko dvije tisuće zarobljenika. Dobar dio njih u logorima od kojih su najloglasniji bili Bh banka, Gimnazija i Stadion proveo je punih osam mjeseci, sve do ožujka 1994. kada su razmijenjeni. Mnogi nisu preživjeli torture bugojanskih logora, od izgladnjivanja i svakodnevnih premlaćivanja do nasilnih vađenja krvi i odvođenja na prve crte obrane na kojima su mnogi ranjeni kao dio živog štita.
Posebno bolna tema za preživjele i obitelji logoraša je sudbina nasilno odvedenih i nestalih logoraša Bugojna. Likvidirani su na Rostovu gdje je bio stacioniran i odred El mudžahid te se pretpostavlja da ovaj lokalitet krije i tijela većine od preostalih 15 nasilno odvedenih za kojima se još uvijek traga. Suđenje Mlaći i Cikotiću trebalo bi konačno rasvjetilti njiihovu sudbinu te obiteljima omogućiti da ih dostojno pokopaju. Žrtve zločina očekuje i proširenje optužnice kako bi Mlaćo i Cikotić odgovarali za sve ono za što ih preživjeli terete, a to je osmišljavanje plana etničkog čišćenja koji je uključivao progon, ubojstva i otvaranje logora za Hrvate u kojima su oni najugledniji, kako je zapisao u svome ratnom dnevniku Dževad Mlaćo imali „poseban tretman“. Ogledao se u njihovoj likvidaciji i skrivanju tijela kao ključnih dokaza zločina, uz političku zaštitu kreatora i nalogodavaca koja je trajala više od 30 godina. Dulje traje samo agonija obitelji nasilno odvedenih i nestalih kao i svih drugih žrtava zločina kojeg su osmislili i naredili upravo Mlaćo i Cikotić.
artinfo.ba
